Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

Stvari koje morate znati ako se od korone liječite kod kuće

28. 10. 2020 - 08:14
|
|
by udrimuski.ba
|
foto: ilustracija

S rastom broja oboljelih od covid-19 mnogi se pitaju što raditi i kako se ponašati u svojem kućanstvu ako i sami obole.

 

To je osobito važno znati budući da se kapaciteti bolnica ubrzano popunjavaju tako da udio hospitaliziranih u odnosu na broj oboljelih pada. Naime, za očekivati je da će u preopterećenom sustavu sve veći udio oboljelih, čak i s ozbiljnijim simptomima, biti prisiljen ostati kod kuće jer nema dovoljno liječnika i medicinskih sestara koji bi se brinuli o njima.

Dakle, što učiniti ako vam je testom potvrđen covid-19?

 

Ne možete učiniti puno, ali...

Kliničari slažu se da se u slučaju zaraze virusom SARS-CoV-2, baš kao u slučaju zaraze drugim sličnim virusima za koje nema poznatih lijekova, poput gripe ili prehlade, za poboljšanje zdravlja ne može učiniti puno.

Treba snižavati temperaturu uobičajenim sredstvima, mogu se uzimati neki vitamini i minerali, poput vitamina D i cinka, ako imamo problema s njihovim nedostatkom. No nema puno dokaza da to ima nekog značajnijeg učinka na covid-19.

Mogu se koristiti kapi za nos, ako se pokaže potreba. Treba piti dovoljno vode i unositi dovoljno kalorija da se održi snaga. Oboljeli trebaju provjetravati svoju sobu, a dobro je i da borave na suncu ako imaju terase ili balkone. Budući da su oboljeli u samoizolaciji, trebaju se kretati po sobama zbog cirkulacije, prenosi Index.

 

Doktor Ivić: Oporavak od blažih oblika covida jednak je kao i kod drugih blažih bolesti

 

Infektolog Ivo Ivić iz splitskog KBC-a za Indexu kaže da je proces oporavka blaže oboljelih isti kao i kod neke druge blage virusne respiratorne bolesti.

"Većina ljudi se nakon dva do tri dana osjeća dobro. U načelu razdoblje oporavka ne bi trebalo trajati duže od vremena koliko je trajala bolest. U tom periodu velika većina ljudi će se osjećati dobro i moći će nastaviti svoj život", rekao je doktor Ivić.

 

Oporavak ovisi o stanju u kakvom je pacijent otpušten iz bolnice

 

Ističe da će oporavak oboljelih koji su otpušteni iz bolnice na kućno liječenje ovisiti o stanju u kakvom su otpušteni iz bolnice. 

"Ako je pacijent otpušten jer je izliječen, to su ljudi koji bi se trebali vraćati životnim aktivnostima, a ne ležati i odmarati se, već pomalo biti sve aktivniji i aktivniji", govori je za Index doktor Ivić.

Ističe da bi pacijenti koji su imali upale pluća uz polagan povratak normalnim aktivnostima trebali raditi i vježbe disanja.

"Nekad im preporučujemo da uzmu rukavicu pa da u nju pušu da im se bolje ventiliraju dišni putevi", kaže splitski liječnik.

 

Potrebno je jesti dosta voća

 

Kada je riječ o prehrani, doktor Ivić napominje da nije zagovornik neke posebne prehrane jer, kako je istaknuo, danas se svašta prodaje. Ako je riječ o ljudima kojima nisu potrebne posebne dohrane jer su, primjerice, kronični bolesnici poput oboljelih od raka, po dolasku kući trebaju jesti dovoljno voća kao izvor vitamina.

Osim toga, preporučuje se uravnotežena prehrana u kojoj su sve namirnice zastupljene na uobičajeni način - osoba treba uzimati ugljikohidrate, proteine i masnoće.

"Danas se preporučuje uzimanje dodatnih vitamina i minerala poput cinka. To je nešto što se može uzeti, no ljudi u zapadnoj civilizaciji su u prosjeku dobro uhranjeni i ne bi trebali imati nedostatke vitamina. Ako sumnjaju da ih imaju, onda bi trebali napraviti pretrage. Uzimanje vitamina, kako je to po raznim biljnim apotekama preporučeno, neće naškoditi. No teško mi je reći hoće li to biti presudno za oporavak pacijenata", rekao je Ivić.

 

Detaljne upute HZJZ-a

 

Hrvatski zavod za javno zdravstvo na svojim web stranicama daje vrlo detaljne upute kako se oboljela osoba treba ponašati tijekom samoizolacije u kući. Svrha tih uputa je zaustavljanje širenja covida-19 na ostale članove obitelji, ali i pravilna skrb o oboljelima. Istraživanja su pokazala da se covid-19 najviše širi upravo među članovima obitelji. No također je poznato da se svi članovi obitelji ne moraju zaraziti ako se zarazio jedan. Stoga je vrlo važno da upute pročitaju svi članovi kućanstva oboljelih.

 

Savjeti američkog CDC-a

 

Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) na svojim stranicama daje nešto kraći pregled osnovnih savjeta.
Ostanite kod kuće osim u slučaju da trebate medicinsku pomoć

Većina ljudi koji obole od covida-19 ima blagu kliničku sliku i može se oporaviti kod kuće bez medicinske skrbi. Ne napuštajte dom osim ako vam treba medicinska skrb. Nikako ne posjećujte javna mjesta na kojima ima ljudi.

Brinite o sebi: Odmarajte se i pijte dovoljno tekućine, osobito ako imate temperaturu. Popijte paracetamol ako se osjećate loše.

Budite u kontaktu sa svojim liječnikom. Nazovite liječnika prije nego što vam zatreba medicinska pomoć. Osigurajte se da ćete dobiti skrb ako budete imali problema s disanjem ili neke druge znakove koji upućuju na hitnost, ili ako mislite da je situacija hitna.

Posebno izbjegavajte javni prijevoz i taksije.

 

Odvojite se od drugih ljudi

 

Koliko god je moguće, zadržavajte se samo u jednoj sobi podalje od drugih ukućana i kućnih ljubimaca u domu. Ako je moguće, koristite odvojenu kupaonicu i zahod. Ako se morate približiti drugim ukućanima, nosite zaštitnu masku.

Obavijestite bliske kontakte da su možda bili izloženi covidu-19. Inficirana osoba može početi širiti covid-19 oko 48 sati, odnosno dva dana prije nego što pokaže bilo kakve simptome ili bude pozitivna na testiranju. Obavještavanjem kontakata da su možda bili izloženi covidu-19 pomažete svima da se zaštite.

Ako vam je potvrđena zaraza, očekujte da će vas nazvati epidemiolog. Javite se i surađujte kako bi se usporilo širenje virusa.
Pratite svoje simptome

Simptomi između ostalog uključuju groznicu, visoku temperaturu i kašljanje.

Pratite upute koje objavljuju vaš lokalni sustav zdravstvenog osiguranja i Ministarstvo zdravlja.

 

Kada zatražiti hitnu medicinsku pomoć?

 

Hitnu medicinsku pomoć trebaju zatražiti osobe koje imaju sljedeće simptome:

- Poteškoće s disanjem

- Trajna bol ili pritisak u grudima

- Osjećaj konfuznosti

- Nemogućnost da se probudi ili ostane budan

- Plavičaste usne ili lice

Ovo nisu svi simptomi. Ako imate navedene simptome ili neke druge teške simptome, nazovite svojeg liječnika opće prakse ili hitnu medicinsku službu, ako vaš liječnik ne radi.

 

Nazovite liječnika prije dolaska u ambulantu

 

Ako ste oboljeli, a trebate neku medicinsku pomoć, najavite dolazak liječniku telefonski. Mnogi rutinski medicinski postupci odgađaju se ili se obavljaju preko telefona.

Ako imate covid-19, a trebate neodgodiv postupak, svakako obavijestite svojeg liječnika kako bi se mogao pripremiti. To će omogućiti da se zaštite drugi pacijenti.

 

Nosite masku

 

Ako morate biti u blizini ljudi ili kućnih ljubimaca u svojem domu, svakako nosite masku.

Ako ste sami, ne trebate nositi masku. Ako ne možete nositi masku iz nekog razloga, primjerice zbog poteškoća s disanjem, kihanje i kašljanje prekrijte na neki drugi način, maramicom ili rukavom. Držite se na najmanje dva metra udaljenosti od drugih. To će zaštititi ljude oko vas.

Maske ne treba stavljati djeci mlađoj od dvije godine.

 

Kada kašljete i kišete, pokrijte nos i usta

 

Kada kašljete ili kišete, prekrijte nos i usta maramicom koju ćete nakon upotrebe baciti.

Maramice odbacite u vreću za smeće (koju, prema HZJZ-u, treba dobro zatvoriti i odbaciti u kantu za miješani otpad, nikako za plastiku ili papir).

Nakon kašljanja i kihanja u maramice ruke treba odmah oprati sapunom najmanje 20 sekundi. Ako sapun i voda nisu dostupni, može se koristiti sredstvo za dezinfekciju s najmanje 60% alkohola.

 

Perite ruke često

Perite ruke često sapunom dvadesetak sekundi. To je osobito važno učiniti nakon ispuhivanja nosa, kašljanja, kihanja i odlaska na WC te prije jela ili prije pripremanja hrane.

Koristite sredstvo za dezinfekciju ako sapun i voda nisu dostupni. Treba koristiti sredstvo za dezinfekciju ruku koje sadržava najmanje 60% alkohola. Treba ga utrljavati po cijeloj površini ruku sve dok ne osjetite da su suhe.

Ukućani oboljelog trebaju izbjegavati dodirivanje očiju, nosa i usta neopranim rukama.

 

Izbjegavajte koristiti zajedničke predmete

 

Nemojte dijeliti tanjure, čaše, posude, pribor za jedenje, ručnike ili posteljinu sa članovima kućanstva.

Nakon korištenja, navedene predmete potrebno je oprati sapunom i vodom ili u perilici.
Svakodnevno perite površine koje se često diraju

Čistite i dezinficirajte površine koje se često diraju u sobi u kojoj bolujete i u kupaonici. Nosite rukavice za jednokratnu upotrebu. Oboljeli trebaju čistiti površine u svojoj sobi i svojoj kupaonici, ako je moguće, a čišćenje površina u drugim dijelovima kuće treba prepustiti drugim ukućanima.

Ako prostorije bolesnika treba čistiti neka druga osoba koja skrbi o njemu, ona to treba činiti kada je nužno. Skrbnik tada treba nositi zaštitnu odjeću, jednokratne rukavice i masku. Prije čišćenja, najbolje je što dulje pričekati nakon što je bolesna osoba koristila prostoriju, primjerice kupaonicu.

Površine koje se često dodiruju uključuju telefone, daljinske upravljače, površine stolova, površine u kupaonici, zahodske školjke, tipkovnice, tablete i noćne ormariće.

Očistite i dezinficirajte površine na kojima bi moglo biti krvi, izmeta ili tjelesnih izlučevina.

 

Prvo sapun i voda ili deterdžent, a onda dezinfekcija 

Koristite sredstva za dezinfekciju u kućanstvu. Očistite površine sapunom i vodom ili deterdžentom, a zatim ih dezinficirajte.

Slijedite upute na dezinfekcijskim sredstvima. Mnogi proizvođači preporučuju da površine ostanu navlažene dezinfekcijskim sredstvom nekoliko minuta kako bi sredstvo uništilo viruse.

Prema HZJZ-u, oboljele osobe ne moraju nositi rukavice ako su u samoizolaciji u svojoj sobi. No ljudi koji ulaze u njihovu sobu kako bi skrbili o njima ili čistili trebaju imati rukavice i zaštitne maske te po mogućnosti neku zaštitnu odjeću poput plastičnih pregača.

 

 

 

 

 

TAGOVI:



Zadnje dodane