Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

skinlijevo skindesno

Najvoljeniji američki predsjednik: Na današnji dan rodio se John F. Kennedy

29. 05. 2020 - 12:16
|
|
by Historija - udrimuski.ba
|
foto: arhiva

Na danšnji dan, 29. maja 1917. godine rođen je 35. predsjednik Sjedninjenih Američkih Država i jedan najpoznatijih američkih političara svih vremena, John F. Kennedy.

Njegova politička karijera bila je kratkotrajna i završila je tragedijom jer je na Kennedya izvršen atentat u Dallasu 1963. godine, kada je imao 46 godina.

Diplomiravši na Harvardu, sudjelovao je u Drugom svjetskom ratu kao zapovjednik torpednog čamca, te je ranjen u borbi protiv Japanaca 1943. godine. Bio je zastupnik u Kongresu, a kao kandidat Demokratske stranke izabran je u novembru 1960. godine za predsjednika SAD.

Kennedy je jedini katolik te prvi Irski Amerikanac koji je postao predsjednik SAD-a. Ujedno je i jedini predsjednik SAD-a dobitnik Pulitzerove nagrade (godine 1957).

Ubrzo nakon njegova stupanja na dužnost došlo je do neuspjele akcije antikastrovskih emigranata protiv Kube, a na jesen 1962. godine Kennedy objavljuje pomorsku blokadu Kube, zbog raketnih baza koje je SSSR montirao na otoku.

Kriza je riješena u neposrednom sporazumu između Kennedyja i Nikite Hruščova, koji je pristao na povlačenje sovjetskih raketa. Kennedy se orijentirao na sporazumijevanje sa SSSR u vezi s utrkom u naoružavanju. Ta politika je dovela do sklapanja Moskovskog sporazuma o zabrani nuklearnih eksperimenata u ljeto iste godine.

Usprkos popularnosti, mladolikog izgleda i poznanstva s mnogim slavnim ličnostima, poput Franka Sinatre, u Kennedyjeve šanse su mnogi sumnjali zbog njegove katoličke vjere, drukčije od većine glasača u pretežno protestantskim SAD.

Ipak, Kennedy je svoje predsjednikovanje otpočeo u skladu s hladnoratovskom retorikom iz svoje kampanje. U aprilu 1961. godine je lansirao invaziju na Zaljev Svinja u Kubi, koja je završila sramotnim fijaskom. Iste godine su istočnonjemačke vlasti podigle Berlinski zid, a Kennedy, osim verbalnih protesta, nije učinio ništa da to spriječi.

Nastojeći poboljšati svoj i rejting svoje zemlje, Kennedy je odlučio započeti Projekt Apollo – kojemu je cilj bio dovesti američke astronaute na Mjesec prije isteka dekade i tako postići važnu pobjedu u svemirskoj utrci sa Sovjetima. U taj projekt je uložen ogroman novac i mnogi ga smatraju najvećim simbolom, kao i dostignućem Kennedyjeve ere.

Na unutrašnjem, kao i na vanjskom planu, Kennedyjevoj administraciji su važan pečat dali mladi, tehnokratski i reformski orijentirani kadrovi u kabinetu, od kojih su najpoznatiji bili njegov brat Robert Kennedy – imenovan za Glavnog državnog odvjetnika – te Robert McNamarra kao ministar obrane.

Kennedy je nastojao svoje predsjedništvo iskoristiti za ambiciozan program socijalnih i ekonomskih reformi sličan Rooseveltovom New Dealu i nazvan Nova granica. Međutim, on nije zaživio, dijelom i zbog snažnog otpora u Kongresu, kojem su pečati dali demokratski kongresmeni i senatori s Juga – uplašeni da bi Kennedy mogao nastaviti napore u smjeru ukidanja rasne segregacije započetog u Eisenhowerovo doba.

Kennedy se krajem 1963. godine počeo pripremati za izbornu kampanju 1964. godine, pri čemu je poseban naglasak stavljen na južne države, gdje nije bio tako popularan kao u ostatku zemlje. U tu je svrhu odlučio posjetiti Teksas, te je 22. novembra 1963. godine sletio u Dallas.

Dok se u otvorenom automobilu vozio ulicama u društvu supruge i teksaškog guvernera Johna Conallyja, na povorku su ispaljena tri hica iz puške. Jedan je metak pogodio i ranio Conallyja, a dva su pogodila Kennedyja – jedan u vrat, i jedan u glavu. Kennedy je odmah odvezen u bolnicu gdje je nedugo potom proglašen mrtvim.

Nekoliko sati kasnije Marinac Lee Harvey Oswald je uhićen, a potom i optužen za atentat. Oswald je tvrdio da je nedužan, ali to nije imao prilike dokazati pred sudom. Dva dana kasnije ga je u policijskoj stanici pred TV-kamerama ubio Jack Ruby, vlasnik noćnog kluba povezanog s organiziranim kriminalom.

Suočen s činjenicom da se detalji ubojstva možda nikada neće razotkriti na sudu, Johsnon – koji je temeljem Ustava postao predsjednik – odobrio je rad specijalnog tijela zvanog Warrenova komisija, kojemu je cilj bio pronaći i objaviti sve vezano uz atentat. Zaključak komisije je bio da je Oswald djelovao sam i ubio predsjednika iz nepoznatih motiva.

Međutim, detalji vezani uz atentat i počinitelja mnoge su od samog početka natjerali da sumnjaju i odbace taj zaključak. Umjesto toga se nude razne alternativne teorije zavjere vezane uz širi krug počinitelja, kojima je svoj doprinos dao i Hollywood, ali i zaključi posebnog kongresnog odbora 1970-ih godina.

Atentat na Kennedyja je za svjetsku, a pogotovo za američku javnost, predstavljao veliki šok te ostavio prazninu koju njegov daleko stariji, neugledniji i manje karizmatični nasljednik nije bio u stanju napuniti.

Zbog toga se gotovo odmah počeo stvarati mit o Kennedyju kao jednom od najvećih državnika svog vremena čiji je brutalno presječeni mandat predstavljao svojevrsno zlatno doba američke demokracije. Tome je doprinos dala i udovica Jacqueline Kennedy, usporedivši svoj glamurozni boravak u Bijeloj kući s Camelotom – dvorom legendarnog kralja Arthura. Zbog toga se za Kennedyjevo predsjednikovanje danas često koristi izraz Camelot.

Taj mit su preuzeli, a kasnije rafinirali baby boomeri – generacija čiji su mnogi pripadnici baš u doba Kennedyjevog atentata postajali politički aktivnim, te u mladolikom, idealističkom predsjedniku-mučeniku vidjeli sami sebe. Zbog toga su ne samo američki liberali, nego i radikalni ljevičari Kennedyja preuzeli kao svoju ikonu te mu pripisivali zasluge za mnoge reforme i dostignuća njegovih prethodnika i nasljednika, pogotovo u oblasti borbe za mir u svijetu, prava crnaca, žena, homoseksualaca, zaštitu okoline i sl.

 

 



Zadnje dodane

Preporučujemo