Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

Što je virusno opterećenje i zašto je opasno i za zdravstvene radnike?

15. 04. 2020 - 08:48
|
|
by udrimuski.ba/Hina
|
foto: udrimuski.ba

U borbi protiv covida-19 medicinsko osoblje diljem svijeta plaća vrlo visoku cijenu. Tisuće zdravstvenih radnika zarazile su se virusom, a broj smrtno stradalih liječnika raste.

 

Unatoč zaštitnim odijelima i maskama, liječnici, medicinske sestre i ostali zdravstveni radnici skloniji su, čini se, zarazi od ostalih, a nerijetko obole od vrlo teškog oblika bolesti.

 

Zašto su zdravstveni radnici skloniji zarazi od ostalih?

 

Stručnjaci kažu da bi razlog tomu mogla biti koncentracija virusa kojoj su bili izloženi u izravnom kontaktu s pacijentom te pojašnjavaju da se količina virusa u tijelu naziva virusno opterećenje, piše BBC. 

 

Pošto virus prodre u organizam, inficira stanice i počinje se razmnožavati stvarajući vlastite kopije. One se u idućih nekoliko dana nakupljaju i množe pogoršavajući pacijentovo stanje. Pretpostavlja se da je što je veća koncentracija virusa u organizmu, oblik bolesti povezan s njom teži, a pacijent zarazniji.

 

Nedavna istraživanja su pokazala da je virusno opterećenje u plućima bolesnika s covidom-19 veće od onog u nosnoj šupljini.

Virusno opterećenje kod pacijenta raste kako se virus razmnožava i pritom se simptomi bolesti pogoršavaju. S oporavkom ono se postupno smanjuje. Dakle, praćenje virusnog opterećenja može nam dati korisnu indiciju o ozbiljnosti i prognozi bolesti.

 

Liječnici i medicinske sestre najizloženiji su virusu

 

I znanstvenici s Oxforda složili su se da studije ukazuju na to da veće opterećenje pogoršava simptome, ali da čvrstog dokaza za to još nema.

 

Liječnici i medicinske sestre najčešće su u vrlo bliskom kontaktu s teško zaraženim pacijentima koji u svojem organizmu nose velike količine virusa, što znači da su izloženi njegovim vrlo visokim dozama.

 

Prema podacima WHO-a, pacijent podvrgnut operativnom zahvatu u kineskom Wuhanu zarazio je 14 zdravstvenih radnika i prije nego što je prvi put dobio temperaturu.

 

Još nije poznato u kolikoj mjeri stalna izloženost virusu može utjecati na zdravstvene radnike koji se nalaze na prvoj liniji borbe protiv virusa.

 

Oko 20 posto zdravstvenih radnika zarazilo se SARS-om 2002. i 2003. godine. Slično je i s covidom-19

 

No podaci WHO-a, prikupljeni nakon epidemije SARS-a 2002. i 2003. godine, ukazuju na to da se u 21 posto slučajeva radilo o medicinskim radnicima. U slučaju covida-19 između četiri i 12 posto potvrđenih slučajeva zaraze odnosilo se na zdravstvene radnike.

 

Slični se obrasci pojavljuju i kod osoblja koje njeguje pacijente s covidom-19.

 

"Imunosni sustav jedne osobe, čak i ako je ona zdrava, suočava se s velikim poteškoćama u borbi s virusima", kaže prof. Wendy Barclay s Odjela za zarazne bolesti londonskoga Imperial Collegea.

 

"Količina virusa koja uspije prodrijeti u vaš organizam gotovo sigurno određuje ravnotežu u toj borbi, u ratu koji se vodi između virusa i imunosnog sustava vašeg tijela. Ako, primjerice, zarazite laboratorijske životinje različitim dozama virusa, vidjet ćete da će one životinje koje se zaraze visokom dozom virusa postati najbolesnije", kazala je. 

 

 

#OstaniKuci #OstaniDoma #StayHome

 

Sve o pandemiji korona virusa pratite na ovom linku: IZ MINUTE U MINUTU

 



Preporučujemo