Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

skinlijevo skindesno

Inzko: Do promjene Dejtonskog ustava će doći, mora doći

17. 01. 2020 - 11:32
|
|
by udrimuski.ba - N1
|
foto: N1

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko jučer je za N1 govorio o mogućnosti izmjene Dejtonskog sporazuma.

"Bilo je više pokušaja da se Dejton mijenja, mislim četiri, pet pokušaja. Nijedan pokušaj nije bio uspješan. Posljednji je bio Butmirski proces prije 10 godina. James Steinberg je to radio. Do promjene Dejtonskog ustava će doći, mora doći, jer imamo odluku Sejdić - Finci", kazao je Inzko.

Kako je naveo, to bi značilo da u budućnosti svi građani bi imali pravo da se kandiduju za Dom naroda i za Predsjedništvo BiH.

"Ali ne samo manjine, gospodin Sejdić i gospodin Finci, nego i ljudi koji su se rodili u pogrešnoj polovini države. Zašto Srbi iz Sarajeva se ne mogu kandidatovati ili Bošnjaci iz Banjaluke? To treba ispraviti i to bi bila jedna izmjena Dejtonskog sporazuma. Ali, kao što sam rekao, bilo je puno pokušaja, nijedan nije bio uspješan", naveo je Inzko.

Dejtonskim sporazumom je službeno okončan četverogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih, i dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske.

Glavni akteri mirovnih pregovora bili su u konačnici i potpisnici Dejtonskog sporazuma – predsjednik Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman te srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, 14. decembra 1995. godine u Elizejskoj palati u Parizu.

Najveći doprinos u kreiranju Dejtonskog sporazuma dao je Richard Holbrooke, bivši zamjenik američke državne sekretarke Madeleine Albright, a svojim prisustvom garantirali su ga američki predsjednik Bill Clinton, generalni sekretar Ujedinjenih naroda (UN) Boutros Boutros-Ghali, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac, tadašnji britanski premijer John Major, generalni sekretar NATO-a Javier Solana, njemački kancelar Helmut Kohl, ruski premijer Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Carl Bildt, koji je, također, bio kopredsjedavajući mirovne konferencije u ime Evropske unije.

Sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine. Njime je potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Bosne i Hercegovine kao države. Određeno je da se BiH sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i da je čine konstitutivni narodi, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, zajedno sa ostalima. Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, ali i način izmjene Ustava BiH.

TAGOVI:



Preporučujemo