Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

skinlijevo skindesno

Kritike hrvatskoj policiji iz Brisela: Zaštita granice nije važnija od ljudskih života

14. 11. 2019 - 12:03
|
|
by udrimuski.ba
|
foto: agencije

Situacija sa migrantima u BiH, a posebno u Bihaću tema je današnje debate Evropskog parlamenta u Briselu. Svi učesnici debate pozvali su bh. vlasti da odmah i bez odlaganja zatvore kamp Vučjak ističući da u njemu nema ni vode ni struje niti adekvatne zaštite. Također, mnogi su kritikovali nasilna vraćanja migranata s hrvatske granice.

Istaknuto je da se broj migranata povećava i da pritisak raste jer je BiH postala glavna ruta na njihovom putu ka Zapadnoj Evropi, a prolazi krizu, posebno na sjeverozapadu zemlje, u Unsko-sanskom kantonu.

"Krucijalno je da državne i lokalne vlasti urade svoj dio posla kako bi migrantima i izbjeglicama ponudili adekvatan smještaj i pružili pomoć najranjivijim. Bez odlaganja ih moraju prebaciti iz neadekvatnog kampa Vučjak na drugu lokaciju. Mi smo spremni pomoći", kazala je Tytti Tuppurainen, finska ministrica za evropske poslove. Ona je dodala da su kapaciteti nedovoljni, a kampovi puni, ali da istovremeno bh. vlast nije pripremila nove lokacije. 

"Nemamo vremena za čekanje. Ove ljude treba zaštititi", istakla je poručivši da je EU spremna da BiH pruži dodatnu pomoć na terenu.

Da niko ne bi trebao trpjeti uslove kakvi vladaju u kampu Vučjak istakao je i evropski povjerenik za migracijska pitanja Dimitris Avramopoulo.

"Želim vam ponuditi širu sliku: Od 2018. godine u BiH je pristiglo 50.000 ljudi, a oko 8.000 ih je trenutno u USK. Evropska komisija je odmah reagovala i od 2018. godine mobilizirala 46 milion eura kako bi pomogli migrantima i pojačali kapacitete BiH. Samo prošlog mjeseca osigurali smo dva miliona eura humanitarne asistencije. Uslijed ograničenih kapaciteta zvaničnih smještajnih kapaciteta, osigurali smo smještaj 4.000 ljudi, od čega su 30 posto porodice s djecom, a 10 posto maloljetnici bez pratnje. Ovo je spriječilo humanitarnu krizu prošle zime", kazao je on.

Istakao je da su više puta tražili od bh. vlasti da nađu nove lokacije i da su prošlog augusta osigurali 10 miliona za opremanje novih smještajnih kapaciteta.

"I pored toga još uvijek čekamo da se vlasti slože o novoj lokaciji i povećaju kapacitete postojećih centara. U narednoj zimi postoji velika mogućnost humanitarne krize. Ne možemo prihvatiti Vučjak jer su tu rizik po zdravlje i život ljudi jer nema vode, sanitacije, zaštite. Ta lokacija je blizu minskog polja, nema ni minimalne uslove za pristojne životne uslove i za njega neće biti osigurana nikakva sredstva", poručio je Avramopoulo na današnjoj debati.

 

On je kazao da su dobili informaciju da su federalne vlasti odobrile korištenje dvije vojne barake u Blažuju kod Sarajeva i Ljubače kod Tuzle.

"Očekujemo da se ta odluka što prije provede", rekao je dalje.

Govorio je i o zlostavljanju migranata na hrvatskoj granici.

"Bilo kakvo korištenje sile prema migrantima je neprihvaljivo", jasan je Avramopoulo.

Nijemac Dietmar Köster posebno je kritikovao hrvatsku policiju i politiku Evropske unije.

"Manjak solidarnosti i empatije prema migrantima pokazatelj je ozbiljne krize humanosti u Evropskoj uniji. EU podriva vlastite vrijednosti na kojima je nastala. Hrvatska mora prestati s nasilnim vraćanjima, a EU mora natjerati Hrvatsku da smanji sa nasiljem. Migranti moraju biti u stanju da postanu tražioci azila. Potrebna su nam evropska rješenja. Tražioci azila nisu prijetnja, zaštita granice nije važnija od ljudskih života i tim ljudima se mora osigurati dignitet", kazao je između ostalog Köster.

Jedna od učesnica u debati poručila je i da je BiH jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi te da su problemi s migrantima samo "vrh ledenog brijega".

Hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu Ruža Tomašević je poručila da je najvažnije spriječiti dalji ulazak ilegalnih migranata.

"EU ne radi ništa da spriječi nasilna vraćanja i policijsku nasilje. To je na bosansko-hrvatskoj granici najveći problem. BiH nije uzrok problema, već EU i njene članice. Moramo dozvoliti da ovi ljudi uđu u EU i prođu potrebne procedure", rečeno je, između ostalog, na današnjoj debati.

Neki od zastupnika pitali su koliko još ljudi treba umrijeti prije nego se počne zajednički djelovati te poručili da zatvaranje granica nije rješenje.

"BiH je u srcu Evrope, a zbog grozne politike EU prema izbjeglicama sad je u užasnoj situaciji", poručio je Romeo Franz. "Moramo pomoći svojim susjedima, ne možemo ih ostaviti same. Nekoliko sati odavde ljudi će se na bosansko-hrvatskoj granici smrznuti".

Pojedini hrvatski zastupnici protivili su se ovim navodima navodeći da hrvatska policija ne radi ništa protuzakonito te izvještaje nevladinih organizacija nazivali politički obojenim.

"Slušamo užasne izvještaje o kršenju zakona i ljudskih prava. Ljudi žive u nemogućim uslovima. Nedavno smo slušali o Grčkoj, ali situacija u Bosni nije samo problem niti odgovornost te zemlje već direktna posljedica propale evropske politike prema izbjeglicama i o granicama. Sramota me kad čujem priče o humanitarnoj krizi i slanju više policije. Na humanitarnu krizu trebamo odgovoriti na ljudski način", kazala je Malin Björk iz evropske ujedinjene ljevice. "Čini se da je jedino mjerilo uspjeha EU politike smanjiti broj migranata koji pristižu u EU, a trebalo bi nam biti koliko ljudi smo zaštitili. Mislim da ne trebamo dozvoliti Hrvatskoj da postane članica Schengena".

 

 



Zadnje dodane

Vatrena stihija stigla do Sidneja

Požar koji hara 60 kilometara sjeverno od australskog grada Sidneja trenutno je toliko velik da se ne može ugasiti, upozorili su vatrogasci

Preporučujemo

Snijeg prekrio olimpijski grad

Nakon natprosječno visokih temperatura koje su prevladavale proteklih dana u Bosni i Hercegovini, svježiji zrak donio je prvi ovosezonski snijeg koji je zabijelio veliki broj bh. gradova

Majda Kovač: „Moramo prevazići paniku, vjerovati stručnim službama i ne nasijedati na dezinformacije“

Majda Kovač: " Zemljotres je prirodna pojava koja se ne može predvidjeti i zbog toga su posljedice razorne. Strah je najjače ljudsko osjećanje i radimo tada nešto što ne bismo trebali; zato je neophodno da svi u kući imamo tranzistore, brojeve hitnih službi, lijekove, predmete kojima bismo mogli udarati o zid i prokrčiti eventualne naslage nagomilanog materijala. Moramo prevazići paniku i vjerovati stručnim i nadležnim službama, ne nasijedajući na dezinformacije koje kruže internetom.“