Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

Na čelnim pozicijama zdravstevnih institucija u BiH je politički menadžment

31. 10. 2019 - 14:50
|
|
by udrimuski.ba
|
foto: Google

U susret protestima transplantiranih i dijaliziranih pacijenata, koji se desio juče ispred Kliničkog centra u Sarajevu, dr. Almir Čehajić Batko, u „Udri Muški“ govori: „Sa ovakmim uređenjem ne možemo biti ništa. Moramo imati nekoga ko će predstavljati svakog čovjeka u ovoj zemlji.

Šta znači Federalno ministrarstvo, ili Federalno udruženje? Šta znači udruženje iz RS-a?

Ništa.

Ako podijelimo ovu zemlju, dobijemo jad i bijedu. Dvije hiljade pacijenata u FBiH i preko hiljadu i nešto u RS-u su na dijalizi, a tu je  i 300 000 dijabetičara, koji svakog trenutka mogu završiti na dijalizi.

Ima li iko ko smije da izgovori da donorska kartica ne predstavlja ništa?

Donorska kartica jeste stimulans, ali nije zakonita osnova za eksplantaciju. Po eksplantaciji, država bi trebala biti vlasnik tih organa,  odnosno dio države kako nalažu naši zakoni. Svaki put kad napraviš nešto samo za Federaciju Bosne i Hercegovine, ili samo za Republiku Srpsku, razvaljuješ državu Bosnu i Hercegovinu.

Mi smo dozvolili ovu situaciju u Kliničkom centru Sarajevo. Tu priču pratim od kada sam izgubio dijete. Ovdje su bitne samo političke funkcije.

Pacijenti hrvatske nacionalnosti koji žive u BiH imaju pravo da se transplantiraju u Hrvatskoj, kao i pacijenti srpske nacionalnosti u Srbiji, a niko ne pita šta ćemo sa ostalima.

Zašto su napravili aparthejd?

Treba li da kažemo da ne postoje građani Bosne i Hercegovine?

 Koji je to nacionalni program koji će spasiti ljude ako imaju donore, koji su različita krvna grupa?

Oko 400 ljudi svake godine ode iz ove zemlje, ali ne u Njemačku, nego odu da oru nebeske njive, zbog nebrige zdravstvenog sistema za njih.“

Dr. Mara Đukić, zastupnica DF-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, koja je u Parlamentu u više navrata govorila o cijenama transplantacije kaže:

„Dijalizne pacijente možemo razumjeti samo ako gledamo iz njihove vizure i pokušamo da zamislimo kako bi bilo da smo mi u njihovoj situaciji. Mi se ne bavimo intezivno problematikom dijaliziranih i transplantiranih pacijenata. Vlada je tu imala dobre namjere, ali kočnica stoji na dijelu izvršenja i sprovođenja tih inicijativa,  odnosno ustanovama visokog ranga, kliničkim centrima u Sarajevu, Mostaru i Tuzli.“

Batko: „Ima li iko hrabrosti da kaže da u Sarajevu nema transplantacija, a one koje su izvedene, izvedene su na nesreću ljudi koji su izgubili život?

Transplantacija pacijenta košta kao godina dijalize, a nakog toga imamo zdrave ljude.“

Đukić: „Moje viđenje svega ovoga je da politika ne treba da rješava ove probleme, nego struka. Ima dovoljno novca, samo treba da se poboljša proces. Ja sam zdravstveni radnik i kažem da je struka zakazala. Sramota je da pacijenti traže zdravlje na ulici.. Ovo je poraz struke. Moramo da se uključimo u proces prevencije. Sve je moguće uz malo novca, ali dobrim praćenjem i koordinacijom.

Treba da se rade transplantacije, imamo dovoljno mogućnosti i treba da osposobimo timove. U BiH je svugdje postavljen politički menadžment i ljudi od politike, a ne od struke.

Smail Kurtić, transplantirani pacijent kroz program OTVORENE MREŽE kaže: „Ljudi nemaju izlaza. Vezani su za aparate i niko se ne bori da se oni transplantiraju. Aparati su loši i niko ih ne mijenja. Političari mijenjaju automobile nakon 7 godina, a naši aparati su tako stari, da se bolesnici ne bi smjeli dijalizirati na njima. Njima nije trenutno ugrožen život, ali neadekvatni aparati i loša terapija skraćuje život. Dijaliza skraćuje život za 30 procenata, a uz lošu terapiju, još više. Ljudi se bore da dijaliza bude samo prelazni period, a ne rješenje.“

Batko: „Ko se igra države? Ima li iko da kaže da je donešen zakon? Pomrijet ćemo svi ovdje.

Nije li najveći uspjeh i radost da se kaže da je Mladen Mojević iz Rogatice transplantiran u programu OTVORENE MREŽE, da su transplantirani ljudi iz Banjaluke, Tuzle... cijele Bosne i Hercegovine.

Borimo se za kadeverične organe iz Francuske, nismo metra autoputa izgradili, a sve nam uzeše za akcize.“

Đukić: „Moramo se svi dovoljno osvijestiti. Ovo je ogroman problem i dok god se ljudi ne užive u ove probleme, neće biti bolje. Bolest nema naciju, državu, ime i prezime. Naša akcija treba da bude ljudska.

Kad se politika ne bi uplitala, te stvari bi se brže i kvalitetnije rješavale.“

Kurtić: „Nadam se da će ovi protesti biti oštriji. U posljednjim smo natjerali parlamentarce da usvoje zakon, ali se  nakon toga on nije sprovodio. Nema odgovornosti. Ako je donesen zakon jedne države, treba da se pita ko je taj koji ne da, da se taj zakon sprovodi.“

 

 

 



Zadnje dodane

Rinko Golubović obilježio 50 godina karijere

„Prije je bio samo jedan medij i mnogo više kontrole. Ja sam za standardizaciju, ali protiv sam cenzure. Danas sve prolazi. No, sada publika može da bira koga će slušati i gledati. "- kaže Rinko Golubovićl, u Udri Muški.

Preporučujemo

Rinko Golubović obilježio 50 godina karijere

„Prije je bio samo jedan medij i mnogo više kontrole. Ja sam za standardizaciju, ali protiv sam cenzure. Danas sve prolazi. No, sada publika može da bira koga će slušati i gledati. "- kaže Rinko Golubovićl, u Udri Muški.