Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

skinlijevo skindesno

Dobitnici Nobela za književnost Olga Tokarczuk i Peter Handke

10. 10. 2019 - 13:40
|
|
by udrimuski.ba/Al Jazeera
|
foto: AP

 

Švedska akademija objavila je danas u Stockholmu dva dobitnika Nobelove nagrade za književnost za 2018. i 2019., a to su Poljakinja Olga Tokarczuk i Austrijanac Peter Handke.

Prošlogodišnje proglašenje dobitnika Nobelove nagrade za književnost odgođeno je zbog skandala sa seksualnim zlostavljanjem pa su ove godine proglašeni pobjednici i za 2018. i 2019. godinu.

Stručnjaci su procjenjivali da će Akademija s ovogodišnjim izborom pokušati izbjeći podizanje prašine jer se pokušava oporaviti od skandala u kojem je suprug jedne od članica Akademije završio iza rešetaka zbog silovanja, prenosi agencija Hina.

Uoči proglašenja spominjala su se imena kanadske pjesnikinje Anne Carson, kenijskog pisca Ngugija Wa Thiong'oa i francuske spisateljice Maryse Conde s otoka Gvadalupe, pokazuju internetske kladionice.

U štokholmskim književnim krugovima kružila su imena rumunskog pisca Mircee Cartarescua i poljske spisateljice Olge Tokarczuk.

Švedska akademija, utemeljena 1786. godine, pokušava vratiti ugled nakon što su u prošlogodišnjem skandalu na površinu isplivala spletkarenja njenih članova, sukobi interesa i seksualno zlostavljanje.

Skandal je potresao Švedsku koja se ponosi svojom transparentnošću i konsenzualnom demokratijom i ne trpi nejednakost.

Akademija je stoga odgodila prošlogodišnje proglašenje, prvi put u 70 godina.

Očekivalo se da će Akademija ove godine pokušati izbjeći kontroverze, da će joj odabir biti konzervativan i da će među laureatima biti bar jedna žena, rekli su književni kritičari za agenciju France Presse (AFP). Nobelovu nagradu za književnosti dobilo je samo 14 žena od dosadašnjih 114 laureata.

Akademija ne objavljuje svoj uži izbor. Svake godine književni krugovi prepuni su nagađanja koja su često više odraz vlastitih želja nego stvaran uvid u sklonost članova. Ove godine neizvjesnost je još veća s obzirom na mnoge promjene unutar institucije.

Među mnogim imenima za koja se nagađa da bi mogli biti dobitnici su i kineska spisateljica Can Xue, japanski pisac Haruki Murakami, ruska književnica Ljudmila Ulicka te američke i kanadske spisateljice Joyce Carol Oates i Margaret Atwood.

Akademija se našla u problemima u novembru  2017. pošto se njeni članovi nisu mogli dogovoriti o tome kako postupiti prema Francuzu Jean-Claudeu Arnaultu s kojim su bili tijesno povezani, a on je optužen i kasnije osuđen za silovanje.

Arnault je u braku s Katarinom Frostenson, članicom Akademije koja je kasnije podnijela ostavku zbog skandala u jeku pokreta #MeToo protiv seksualnog zlostavljanja ili uznemiravanja žena.

Par je također vodio kulturni klub u Stockholmu koji je financirala Akademija.

Na kraju je sedam članova Akademije podnijelo ostavke, među kojima i tadašnja stalna sekretarica Sara Danius.

"Od toga da je bila povezana s izvanrednom književnošću, Nobelova nagrada sada je došla do toga da je mnogi povezuju s #MeToo i disfunkcionalnom organizacijom", rekla je švedska književna kritičarka Madelaine Levy za AFP.

Ispražnjene stolice zauzela su neka nova lica, a u junu 2019. profesor književnosti Mats Malm preuzeo je dužnost stalnog sekretara.

"Promjene su bile vrlo produktivne i optimistični smo", kazao je Malm u intervjuu za AFP uoči objave dobitnika.

On je priznao da je skandal narušio ugled institucije te da su i dalje potrebna poboljšanja.

"Ima još puno posla, u to smo sigurni."

Umirovljeni izdavač Svante Weyler smatra da se ugled Akademije i može popraviti, "ali samo kroz mudar izbor laureata".

On očekuje da će Akademija učiniti sve da izbjegne kontroverze i vjerojatno će izabrati autore koji su visoko cijenjeni u književnim krugovima ili poznati i široj javnosti.

"Apsolutno neće nikoga ko može izazvati kontroverznu političku raspravu", kazao je.

U međuvremenu je Olivier Truc, koji je nedavno objavio knjigu o tom skandalu, primijetio kako je Akademija i prije izazivala kontroverze.

"Na primjer kada je nagrada dodijeljena dvojici tadašnjih članova Akademije", rekao je, misleći na odluku iz 1974. o dodjeli nagrade Harryju Martinssonu i Eyvindu Johnsonu.

Dodjela nagrade Bobu Dylanu 2016. također je izazvala pitanja o prosudbi Akademije.

S obzirom na mrlju na ugledu Akademije, Levy je rekla kako postoji mogućnost "da je dobitnici neće prihvatiti", kao što je to odbio francuski filozof Jean-Paul Sartre 1964.

Ovogodišnji laureat, posebno ako je riječ o piscu, a ne spisateljici, može očekivati da se njegov rad i život nađe pod lupom u potrazi za bilo kakvim tragom ženomrstva, dodala je Levy, kako prenosi Hina



Zadnje dodane

Preporučujemo

Damir Marjanović:“Obrazovanje je bilo prva žrtva Dejtona“

„Kad imate tim i kad u timu imate ljude koji vam pomažu, vi ostvarujete maksimalno; a kad imate tim koji to ne radi, onda je vrijeme da se pomjerite u stranu i prepustite to nekome drugom.“- kaže prof. dr. Damir Marjanović u „Udri Muški“, komentarišući svoju ostavku u Predsjedništvu Naše stranke

Dekadencija, emisija za kulturnu dekontaminaciju

U drugoj Dekadenciji, emisiji za kulturnu dekontaminaciju, Vanja Šunjić je ugoslita novinara, književnika i urednika Andriju Škaru. Razgovarali su o knjigama, muzici, odrastanju i Sedmoj republici