Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

skinlijevo skindesno

Turska-Srbija: Erdoganovi malobrojni prijatelji

08. 10. 2019 - 13:25
|
|
by udrimuski.ba - DW
|
foto: DW

Turska, važan geopolitički igrač i članica NATO, pokazuje veliku zainteresovanost za odnose sa Srbijom. Pitanje koje se logično nameće glasi: šta stoji iz tako dinamičnog razvoja međusobnih odnosa dviju zemalja?

Veliki broj posjeta na vrhu svedoči o veoma živoj diplomatskoj i privrednoj aktivnosti između Srbije i Turske. Ako je suditi samo prema broju uzajamnih susreta srpskog i turskog predsjednika Aleksandra Vučića i Redžepa Tajipa Erdogana, Turska se po tom kriterijumu svrstava u neke od najvažnijih političko-ekonomskih partnera Srbije.

Tome u prilog idu i konkretne brojke koje je na početku dvodnevne posjete Beogradu iznio turski predsjednik: robna razmjena dvije zemlje dostigla je 1,2 milijarde evra, turske firme zapošljavaju 8.000 ljudi u Srbiji, turske investicije su od jednog miliona dolara 2011. godine dostigle 200 miliona dolara 2018 godine, kada je Srbiju posjetilo oko 100.000 turskih turista.

To su i dalje relativno skromne brojke u odnosu na ključne spoljnopolitičke i trgovačke partnere Srbije, ali, kako su istakla dvojica predsjednika, odnosi dvije zemlje nikad nisu bili bolji i postoji veliki prostor za dalji napredak.

Turska na Balkanu

Profesor Fakulteta političkih nauka Dragan Đukanović primjećuje za DW da je „nakon zahlađenja odnosa 2013 godine i prekida Trilaterale Ankara-Beograd-Sarajevo, sada ponovo ojačala uloga Turske na Zapadnom Balkanu. Čini mi se da je kao rezultat neke zaštitničke uloge Turske prema bošnjačkom faktoru sada poboljšan odnos i prema zvaničnom Beogradu", navodi Đukanović.

On dodaje da se zainteresovanost Turske ne zaustavlja samo na Srbiji i smatra „da je Turskoj generalno Balkan veoma bitan. "Sasvim je evidentno da su najbliži odnosi sa bošnjačkim, i u nekoj mjeri albanskim političkim elitama, ali Turska ipak Srbiju percipira kao veoma značajnu, ako ne i najvažniju zemlju Zapadnog Balkana", kaže Đukanović.

Poeni na unutrašnjem planu

Visok nivo i obim posjete turskog predsjednika Srbiji, Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove, između ostalog vidi i kao dio Erdoganovih aktivnosti okrenutih unutrašnjim prilikama u samoj Turskoj. Beširi za DW ističe da „turski predsjednik Erdogan nema baš mnogo prijatelja u svijetu. On stoga ovu posjetu koristi kako bi na unutrašnjem planu poslao poruku kako on ima posjete na visokom državnom nivou i to mu svakako služi za unutrašnju propagandu".

Sa druge strane, nastavlja Beširi, pojavio se prazan prostor koji Turska vješto ispunjava: „U vrijeme kada SAD i Evropska unija ne mogu da se usaglase oko bitnih pitanja budućnosti regiona, Turska vidi mogućnost za pojačan uticaj u regionu. Tako Erdogan saradnju sa Srbijom predstavlja kao pozitivan uticaj na stabilizaciju Bosne i Hercegovine i tu Erdogan ponovo dobija poene na unutrašnjem planu", naglašava Beširi.

Uticaj Turske u regionu

Kako se primjećuje u Beogradu, Srbija od Turske očekuje da pozitivno utiče na bošnjačku stranu u Bosni i Hercegovini ali i u Sandžaku, kako bi se lakše riješila neka sporna pitanja.

„Turska svakako ima veliki uticaj na bošnjačku zajednicu i očekujem da će se to nastaviti, iako je sada čitav region zaokupljen odnosima Beograda i Prištine", ističe Dragan Đukanović. On kaže da je „teško dati jednoznačnu ocenu tog uticaja, tačnije da li je bio pozitivan ili negativan, jer se on razlikovao od etape do etape. Ali, čini mi se da vrlo često bošnjačke političke elite postaju bliže Ankari nego Briselu, što na neki način remeti širu evropsku perspektivu čitavog regiona Zapadnog Balkana".

Podozrivost Zapada

Turska je svojim aktivnostima uspjela da na neki način približi političare u Beogradu i Sarajevu, i da ih, ako ništa drugo, dovede za zajednički sto da razgovaraju, napominje Naim Leo Beširi.

„Turskoj je svakako stalo do cjelovite BiH i do dobrih odnosa Beograda i Sarajeva i ona je tu vidjela neku svoju političku moć. Na to zapadne diplomate mogu gledati kao na neku vrstu svog poraza, jer je Erdoganu uspjelo ono što njima nije, a to su bolji odnosi Beograda i Sarajeva", ističe Beširi.

Zapad svakako pažljivo posmatra pojačan uticaj Turske u regionu, koja doživljava sve više kritika od svojih saveznika zbog nedemokratskih poteza ali i zbog sve češćeg i primjetnijeg okretanja Moskvi. Stoga se i aktivnosti Turske na Balkanu gledaju s podozrenjem, iako Dragan Đukanović primjećuje da „Zapad izražava zabrinutost, ne samo zbog Turske, već i zbog Rusije i Kine kada se pojavljuju u regionu Zapadnog Balkana. Ali, to se svakako pažljivo prati i sigurno će se dodatno ocjenjivati u daljem procesu evropskih integracija Srbije", smatra Đukanović.

Društvo loših đaka

Ako se tome doda da po frekvenciji susreta sa Aleksandrom Vučićem Erdoganu može da parira samo mađarski premijer Viktor Orban, vidljivo je kako je srpski predsjednik najčešće u društvu političara kojima stižu svakodnevne optužbe za autoritarne tendencije i manjak demokratičnosti.

Naim Leo Beširi kaže da se „zbog toga na Srbiju gleda kao na lošeg đaka koji se druži sa isto tako lošim đacima". Iako Srbija ima prijatelje u EU koji možda mogu da zanemare ove loše poteze, dugoročno gledano to samo može negativno uticati na brzinu poboljšanja života građana u Srbiji, smatra Beširi i zaključuje: "Kratkoročno, Srbija može dobiti ponešto od susreta sa nedemokratskim liderima, ali to je dugoročno i strateški jako loše", zaključuje direktor Instituta za evropske poslove.



Zadnje dodane

Preporučujemo

Damir Marjanović:“Obrazovanje je bilo prva žrtva Dejtona“

„Kad imate tim i kad u timu imate ljude koji vam pomažu, vi ostvarujete maksimalno; a kad imate tim koji to ne radi, onda je vrijeme da se pomjerite u stranu i prepustite to nekome drugom.“- kaže prof. dr. Damir Marjanović u „Udri Muški“, komentarišući svoju ostavku u Predsjedništvu Naše stranke

Dekadencija, emisija za kulturnu dekontaminaciju

U drugoj Dekadenciji, emisiji za kulturnu dekontaminaciju, Vanja Šunjić je ugoslita novinara, književnika i urednika Andriju Škaru. Razgovarali su o knjigama, muzici, odrastanju i Sedmoj republici