Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

skinlijevo skindesno

Amerika insistira na slanju ANP-a, na osnovu odluke za koju je glasao i SNSD

11. 09. 2019 - 07:11
|
|
by udrimuski.ba
|
foto: ilustracija

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak izrazio je nadu da će novi saziv Evropske komisije staviti u fokus evropsku perspektivu zemalja Zapadnog Balkana.

 

Mađar dobro rješenje za BiH

Osvrćući se na činjenicu da je predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyenpredstavila komesare za naredni mandat, među kojima je i Laslo Tročanji, kandidat za komesara za susjedsku politiku i proširenje, ministar Crnadak istakao je da je prevashodno potrebno sačekati potvrđivanje ovog saziva u Evropskom parlamentu, a potom čuti njihove poruke i planove kako će postaviti prioritete kada su u pitanju zemlje koje imaju aspiraciju ka članstvu u EU. 

"No, činjenica da novi komesar za proširenje dolazi iz Mađarske je dobra poruka, koja pokazuje da je nova Evropska komisija spremna snažno raditi na približavanju, s obzirom na to da je Mađarska u posljednje vrijeme jedna od zemalja koje zagovaraju agresivniji pristup prema regiji, koji podrazumijeva brže ispunjavanje kriterijuma za članstvo kada su u pitanju zemlje Zapadnog Balkana, ali istovremeno i mnogo brže učlanjenje u EU. To je potvrdio i mađarski ministar spoljnih poslova, koji je u više navrata boravio i u Sarajevu i u Banjaluci", kazao je Crnadak za Vijesti.ba.

Mišljenja je da je takav pristup dobitna kombinacija za zemlje regiona.

"Nadam se da će Mađarska i dio drugih zemalja takvu filozofiju uspjeti da nametnu kao dominantnu u evropskim strukturama", poručio je Crnadak. 

Palmer za jači angažman SAD-a

Crnadak je jedan od prvih zvaničnika BiH koji su se sastali sa američkim zvaničnikom Metjuom Palmerom otkako je stupio na dužnost specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan.

Crnadak ističe da imenovanje specijalnog predstavnika jasno govori o namjeri Vašingtona da jača prisustvo i rješava probleme na Zapadnom Balkanu.

"Očigledno je da će prvi prioritet SAD-a biti odnos Beograda i Prištine, ali je jasno i da BiH neće biti gurnuta na margine, odnosno da će i ona biti predmet njihovih aktivnosti u narednom periodu", navodi Crnadak. 

Prema njegovim riječima, izuzetno je važno što je Amerika od prvog dana snažno uvažava i poštuje ustavnu strukturu BiH i Dejtonski sporazum kao glavnu bazu.

"Ono čemu će stremiti i što je jedino moguće rješenje za BiH jeste kompromis", konstatuje Crnadak. 

Na pitanje da li će američka administracija izvršiti dodatni pritisak na domaće političare kada je u pitanju NATO put BiH, ministar kaže da ne očekuje takvu mogućnost.

"Vrijeme kada su stranci operativno vodili poslove na političkoj sceni BiH ipak je davno prošlo", dodaje on. 

Kako ističe, tačno je da je SAD-u stalo da se u BiH nastavi proces koji je započeo. 

"Insistira se na provođenju odluke koju je Predsjedništvo BiH jednoglasno donijelo 2009. godine, uključujući i glas tadašnjeg člana iz RS Nebojše Radmanovića, SNSD-ovog kadra. Odluka koju je donio Radmanović podrazumijeva slanje ANP-a i aktivaciju MAP-a. Nijedan dodatni korak se ne očekuje niti se traži. Dakle, moj utisak je da neće biti nikakvog direktnog pritiska, nego da će se očekivati kompromis u BiH po pitanju ANP-a i provođenja odluke Predsjedništva BiH iz 2009. godine", pojašnjava Crnadak.

Razočarenje u EU

On se nedavno sastao i sa slovačkim ministrom inostranih i evropskih poslova Miroslavom Lajčakom, koji trenutno obavlja i funkciju predsjedavajućeg OSCE-a. 

"Primijetio sam jednu vrstu razočarenja u evropskim strukturama po pitanju nerealizacije sporazuma SNSD-a, SDA i HDZ-a BiH o formiranju vlasti. Postojala je vrlo direktna podrška EU, čak i personalno od komesara Johanesa Hana, kabineta Federike Mogerini i Miroslava Lajčaka. Oni su lično stali iza tog sporazuma i dali mu podršku. Naravno da se osjeća neka vrsta nelagode zašto je, uprkos svemu tome, to propalo", navodi Crnadak, te dodaje:  

"Ostaje želja kako Miroslava Lajčaka, tako i struktura EU da što prije dođe do novih struktura vlasti u BiH. To je neupitno i nešto što će biti prioritet kada je u pitanju nova Evropska komisija". 

Crnadak nam otkriva i da je svog kolegu iz Slovenije zamolio za pomoć u vezi sa pitanjem deblokade rada Parlamenta BiH. 

"Parlament i sve druge institucije treba da rade, a paralelno s tim, treba da teku pregovori o formiranju vlasti. Institucije ne bi smjele biti taoci neuspješnog političkog natezanja između SDA, SNSD-a i HDZ-a BiH", mišljenja je Crnadak.

U konačnici, uputio je apel da najviši organ zakonodavne vlasti na nivou BiH počne raditi, kako bi se između ostalog, odblokirali brojni finansijski aranžmani, zbog čijeg se zastoja čini šteta građanima oba entiteta u BiH.



Zadnje dodane

U BiH pomirenja ima među običnim ljudima, manje u politici

Vanredna profesorica Filozofskog fakulteta Istočno Sarajeva Zlatiborka Popov - Momčinović smatra da je pomirenje složen proces, "nekad mi se čini da predugo o tome pričamo". Mišljenja je da su, u svakodnevnom životu, ljudi ipak uspjeli obnoviti veze pokidane tokom posljednjeg rata. Tu, kaže, i ima najviše pomaka

Devet do dvanaest: Pridružite se ''Maršu za žrtve korupcije''

U Sarajevu u ponedjeljak, 9. decembra, devet do dvanaest pridružite se ''Maršu za žrtve korupcije''! Nekažnjene korupcijske afere, tenderi s poznatim pobjednicima bliskim vlasti, nepotizam, uništene fabrike, kriminalci koje pravosuđe nagrađuje umjesto da im sudi, korumpirano i devastirano obrazovanje i zdravstvo. Treba li više argumenata za razloge održavanja ''Marša za žrtve korupcije''?

Preporučujemo

Snijeg prekrio olimpijski grad

Nakon natprosječno visokih temperatura koje su prevladavale proteklih dana u Bosni i Hercegovini, svježiji zrak donio je prvi ovosezonski snijeg koji je zabijelio veliki broj bh. gradova

Majda Kovač: „Moramo prevazići paniku, vjerovati stručnim službama i ne nasijedati na dezinformacije“

Majda Kovač: " Zemljotres je prirodna pojava koja se ne može predvidjeti i zbog toga su posljedice razorne. Strah je najjače ljudsko osjećanje i radimo tada nešto što ne bismo trebali; zato je neophodno da svi u kući imamo tranzistore, brojeve hitnih službi, lijekove, predmete kojima bismo mogli udarati o zid i prokrčiti eventualne naslage nagomilanog materijala. Moramo prevazići paniku i vjerovati stručnim i nadležnim službama, ne nasijedajući na dezinformacije koje kruže internetom.“