Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

Trebali bi graditi poput dabrova: Oni stvaraju, a pritom ne razaraju

04. 11. 2019 - 15:00
|
|
by udrimuski.ba
|
foto: Pixabay

Iako imaju veliki utjecaj na okoliš u nekoj šumi, dabrovi ne ‘preuzimaju’ cijeli ekosustav. Ribnjaci koje stvaraju gradnjom brana neće potopiti cijelu šumu.

Zelena gradnja samo grebe površinu kad se radi o odgovornosti za okoliš. Cjelokupnoj zaštiti prirode treba dodati i brigu za vodene putove i staništa divljih životinja, pišu 24sata.

"Ne možemo se samo fokusirati na pojedine zgrade, nego moramo proširiti program zelene gradnje na infrastrukturu, čitave gradove i regionalne ekosustave", govori Neil B. Chambers, autor priručnika “Urban Green: Architecture for the Future”.

"Dizajnirajući svoje domove i gradove u skladu s prirodnim svijetom, možemo reći da smo napravili korak u održivoj revoluciji", kaže ovaj zeleni dizajner s gotovo 20 godina iskustva u području zelene gradnje i infrastrukture te predavač sa Sveučilišta New York i Fashion Institute of Technology (FIT). Dodaje da postoji izuzetno velika snaga šuma, estuarija i prerija koje omogućuju smanjenje dioksida, moduliranje temperature, upravljanje oborinskim vodama te smanjenje poplava i pročišćavanje voda, i to bolje nego bilo koja tehnologija poznata ljudima.

"U prirodi trebamo potražiti ono što će ‘zelenu revoluciju’ učiniti cjelovitom: kamenice koje mogu očistiti vodu do pet litara na sat, dabrovi koji preoblikuju svoje okruženje istodobno obogaćujući ekosustave te planine koje će nam svojim oblikom dati ideju kako sagraditi novi grad", kaže autor. Zauzimajući se za ideju “ekomimikrije” (prilagođavanja prirodi maskirajući se), pita se “možemo li biti korisni kao dabar?”

"Iako imaju veliki utjecaj na okoliš u nekoj šumi, dabrovi ne ‘preuzimaju’ cijeli ekosustav. Ribnjaci koje stvaraju gradnjom brana neće potopiti cijelu šumu niti će se za njihovo stvaranje ‘posjeći’ sva stabla u šumi. Ovo je kritična razlika. Isto kao i ljudi, i oni mijenjaju ekosustav, ali s druge strane, nekim životinjama, poput rakuna ili lisica, stvaraju nova staništa i lovišta. Jedna od najvećih lekcija koju možemo naučiti je i da veliki utjecaj na ekosustav može biti u skladu s prirodom. U biti, samo se nekoliko principa unutar društva mora promijeniti, a ne društvo u cjelini. Mnogo bismo bili više isprepleteni s prirodnim svijetom kad bismo gradili gradove, parkove, zgrade i druge stvari tako da se ograničavamo u dominaciji nad prirodnim resursima", zaključuje autor.

TAGOVI:



Zadnje dodane

Preporučujemo

Snijeg prekrio olimpijski grad

Nakon natprosječno visokih temperatura koje su prevladavale proteklih dana u Bosni i Hercegovini, svježiji zrak donio je prvi ovosezonski snijeg koji je zabijelio veliki broj bh. gradova

Majda Kovač: „Moramo prevazići paniku, vjerovati stručnim službama i ne nasijedati na dezinformacije“

Majda Kovač: " Zemljotres je prirodna pojava koja se ne može predvidjeti i zbog toga su posljedice razorne. Strah je najjače ljudsko osjećanje i radimo tada nešto što ne bismo trebali; zato je neophodno da svi u kući imamo tranzistore, brojeve hitnih službi, lijekove, predmete kojima bismo mogli udarati o zid i prokrčiti eventualne naslage nagomilanog materijala. Moramo prevazići paniku i vjerovati stručnim i nadležnim službama, ne nasijedajući na dezinformacije koje kruže internetom.“