Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

Zija Dizdarević: MAP jeste granično pitanje

19. 04. 2019 - 22:31
|
|
by udrimuski.ba / radiosarajevo.ba
|
foto: ilustracija

Odnos prema Akcionom planu za članstvo u NATO (MAP) je ključan za sutrašnjicu Bosne i Hercegovine i kao države i kao prostora. To je granično pitanje kada je riječ o odnosu snaga unutar zemlje, korelaciji sa susjednim državama i o geopolitičkom pozicioniranju BiH. 

Prvo – Na ovoj sudbinskoj temi mora se zaustaviti Dodikovo nasilje nad institucijama vlasti i iživljavanje nad ustavno nemoćnom bh. državom. Slanje godišnjeg plana kao uslova za aktivaciju MAP-u sadrži i poruku Rusiji da je ovdašnja moralna javnost zgrožena što Kremlj podržava reafirmaciju agresije na Bosnu i Hercegovinu i najteže zločine učinjene u njoj, sve do genocida, koji i Moskva negira. 

Drugo – Aktivacija plana za članstvo u NATO je i jasno ukazivanje Srbiji i Hrvatskoj da Bosanci i Hercegovci neće biti nanovo žrtvovani zarad pansrpskog i svehrvatskog velikodržavlja. Ta odluka značila bi i negaciju špekulacija o namjerama za bošnjački majoritet u BiH (bar u fildžan-državi), poduprt mladomuslimanskim panislamizmom, tolerisanjem radikalizma na toj osnovi i turkofilijskom nostalgijom. 

Treće –  Odlučnošću da se nastavi na putu ka NATO-u treba oboriti tezu da je za BiH važno članstvo u Evropskoj uniji ali ne i u Sjevernoatlantskom paktu. Voljeli mi to ili ne, u datim unutarnjim, regionalnim, kontinentalnim i planetarnim oklonostima samo ubrzane i udružene evroatlantske integracije mogu spriječiti nove sukobe na ovim prostorima i, napokon, otvoriti razvojnu perspektivu građanima ove napaćene i sluđene zemlje. 

Korak naprijed ka NATO-u je i korak naprijed ka EU i obratno. Čvršća veza s obje asocijacije nesumnjivo vodi ka stabilnosti i boljoj atmosferi za strano investiranje. 

Četvrto – Pristajanje na uspostavu Vijeća ministara BiH bez aktivacije MAP-a slalo bi poruku da su bh. država (i unutar toga političke vođe bošnjačkog naroda) sve nesolidniji partner u izvršavanju međunarodno preuzetnih obaveza, stvorenih samim ulaskom u integracijski proces sa EU i NATO. To bi značilo i kršenje ustavnih i zakonskih normi i dogovorenog na najvišem državnom nivou. 

Time bi bilo poručeno Moskvi da izvoli još slobodnije i bezobzirnije raditi na ostvarivanju svojih, po BiH destruktivnih, interesa. Pristanak SDA na to, značio bi da BiH hoće da stavi u službu sve bliskije saradnje Turske i Rusije. 

Peto – Osnivač Demokratske fronte Željko Komšić u razgovoru za ovaj portal poručuje: «Nećemo popustiti ni Dodiku ni Čoviću, sve dok u sjedište NATO-a ne ode prvi godišnji Akcioni program u okviru MAP-a». Dakle, odluka je na SDA, koja i ima najbrojniju poziciju u bh. parlamentu i deklarisala se kao pregovarački lider spram SNSD-HDZ i pratećih im stranaka.     

 Šesto – Nije dobro što iz međunarodnih misija u BiH samo insistiraju na uspostavi vlasti bez obzira na kojim osnovama. Predstavnici Evropske unije, NATO-a, ambasadori ključnih zemalja (SAD, Francuska, Njemačka...) ili šute ili šalju bezazlene poruke. Niko od njih, a ni iz njihovih središta ne reaguje odlučno, sljedstveno odgovornosti garanta Mirovnog sporazuma. Šutke prolazi otvoreno atakiranje na međunarodni ugovor, sve agresivnije reaktiviranje (pred)ratnih koncepata zatiranja Bosne i Hercegovine – miloševićevsko-karadžićevska «Republika Srpska» i tuđmanovsko-bobanovska «Hrvatska Republika Herceg-Bosna». 

Prema tome, odnos prema aktivaciji MAP-a je i test kojim se provjerava koliko su SAD, EU i NATO spremni da stanu uz bh. državu u ovom sve kritičnijem vremenu. Ovakva BiH je i njihovo djelo.    

Sedmo – Kako god završila priča o uspostavi Vijeća ministara, nužna je promjena u ponašanju političkih subjekata bh. zakletve spram stvarnosti i budućnosti države. Godinama ponavljam, kao papagaj, da je temeljni problem što ne postoji bosanskohercegovačka politika, koja bi se razmjerama i ubjedljivošću nametnula kao ključni faktor u državi i u međunarodnoj komunikaciji. Odgovornost za to je na svim uticajnim strankama bh. orijentacije, bilo da su u vlasti ili opoziciji. Odnos prema MAP-u je tačka spajanja ili razdvajanja – granično pitanje.  

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" su isključivo lični stavovi autora tekstova i ne odražavaju stavove redakcije portala udrimuski.ba.



Zadnje dodane

Udri ga Mehmede ili kako pobijediti nacionalizam

Šta je odgovor na nacionalizam? Ignorisanje? Fizički obračun? Prijava ombudsmenu za ljudska prava? Ne. Trebamo koristiti jedino efektno oružje koje nam je dalo proviđenje, koje nas je služilo sve ove vijekove i koje nas nikad nije izdalo. Zajebanciju

Preporučujemo

Udri ga Mehmede ili kako pobijediti nacionalizam

Šta je odgovor na nacionalizam? Ignorisanje? Fizički obračun? Prijava ombudsmenu za ljudska prava? Ne. Trebamo koristiti jedino efektno oružje koje nam je dalo proviđenje, koje nas je služilo sve ove vijekove i koje nas nikad nije izdalo. Zajebanciju