Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

skinlijevo skindesno

Erdoganov gubitak velikih gradova kao odraz nezadovoljstva građana

02. 04. 2019 - 07:54
|
|
by udrimuski.ba / RSE
|
foto: agencije

Poraz turske vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP) na lokalnim izborima u Ankari i drugim gradovima, koji su posmatrani kao referendum o liderstvu predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, odraz su nezadovoljstva glasača stanjem u turskoj ekonomiji i načinom na koji je on njome upravljao, pišu svjetski mediji.

Lokalni ali i historijski

Erdogan je pretrpio zapanjujuće poteškoće na lokalnim izborima jer je njegova vladajuća partija AKP prvi put od osnivanja stranke 2001. izgubila kontrolu nad glavnim gradom Ankarom, te bi mogla da izgubi i Erdoganov rodni Istanbul, najveću nagradu ovih izbora, piše Reuters.

Erdogan, koji dominira turskom politikom od kada je prije 16 godina došao na vlast, u posljednja dva mjeseca neumorno je vodio kampanju za izbore koje je opisao kao "pitanje opstanka" za Tursku. Međutim, svakodnevni predsjednikovi skupovi uz ogromnu medijsku pokrivenost nisu mu pomogli da pridobije većinu glasača u dva glavna grada, ocjenjuje agencija.

Reuters dodaje kako bi poraz stranke u Ankari bio značajan udarac za predsjednika.

"Izgubiti Istanbul, grad tri puta veći od glavnog grada, gdje je pokrenuo svoju političku karijeru i služio kao gradonačelnik devedesetih godina, bio bi još veći šok", piše agencija

Agencija prenosi izjavu turskog novinara Rusena Cakira koji je na Twitteru napisao da su ovi lokalni "izbori historijski kao i (izbori iz) 1994. godine" - kada je Erdogan izabran za gradonačelnika Istanbula.

"To je izjava da se stranica koja je otvorena prije 25 godina okreće", napisao je turski novinar.

Kazna zbog posrtanja privrede

Erdogan je na lokalnim izborima prvi put osjetio ukus poraza u ključnim gradovima, ocjenjuje The New York Times ukazujući da su nedjeljni izbori pažljivo praćeni kao barometar njegovog statusa među glasačima pošto je turska privreda ušla u recesiju a on preuzeo široka izvršna ovlaštenja.

Posrtanje privrede je u središtu zabrinutosti glasača, ističe njujorški list, podsjećajući da je poslije godina impresivnog rasta Turska u martu ušla u recesiju, s nezaposlenošću iznad 10 posto, padom vrijednosti lire od 28 posto u 2018. godini i inflacijom u skorašnjim mjesecima od 20 posto.

Pored lošeg stanja privrede, na raspoloženje glasača su utjecali i korupcija i kronizam, na šta su, kako piše NYT, upozoravali i provladini kolumnisti.

Mada je Erdogan proglasio pobjedu ukazujući na rezultate koji pokazuju da njegova Partija pravde i razvoja (AKP) ima 15 posto glasova više nego opoziciona Republikanska narodna partija na nivou zemlje, prvi put u njegovoj političkoj karijeri je osjetio poraz u izborima za gradonačelnika u Ankari, centru turske političke moći, i možda čak i u njegovom rodnom Istanbulu, poslovnom centru zemlje.

Ako Erdoganov kandidat izgubi u Istanbulu to će biti ozbiljan udarac njegovoj partiji, zaključuje njujorški list, uz ocjenu da su izbori za gradonačelnike i lokalne samouprave viđeni kao ključni za održanje Erdoganove kontrole vlasti.

Kraj 25-ogodišnje dominacije u Ankari

Britanski The Guardian piše da je Erdogan po prvi put u svojih 16 godina vladavine kažnjen, nakon što je njegova vladajuća stranka u žestokim lokalnim izborima izgubila kontrolu nad Ankarom.

Poraz AKP-a u Ankari od kandidata za gradonačelnika sekularne Republikanske narodne partije (CHP) Mansura Javasa označava se kao kraj dugogodišnje dominacije islamističke partije nad glavnim gradom što je šokiralo ostatak zemlje, ocijenio je londonski list.

Guardian piše da su inače rutinski općinski izbori prerasli u referendum o Erdoganovoj vladavini kao posljedica ekonomskih problema, odnosno nakon što je prošlogodišnja kriza valute rezultirala prošlomjesečnom recesijom, a velika inflacija povećala troškove života glasača AKP-a iz radničke klase.

"Iako predsjednikovo ime nije bilo na glasačkom listiću, on je neumorno vodio kampanju u pokušaju da skrene pažnju s ekonomije", piše Gardijan i dodaje kako je Erdogan uokvirio lokalne izbore kao pitanje "nacionalnog opstanka", optužujući opozicione partije za veze s terorizmom dok je za inflaciju okrivio "strane sile koje time žele potkopati zemlju".

Guardian dodaje da se prognoze opozicije kako će glasači AKP-a iz dijela radničke klase - uslijed nezadovoljstva inflacijom i sve većom nezaposlenošću - odbiti da izađu na izbore, čini osnovanom, te da su ovi izbori bili prvi glasački test za Erdogana nakon što je on prošle godine reizabran na mjesto predsjednika – koji po novom sistemu ima veće ovlasti.

Cijeli tekst portala Radio Slobodna Evropa možete pročitati ovdje.



Zadnje dodane

Preporučujemo