Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

skinlijevo skindesno

SOA-ino vrbovanje selefija stiglo i do Brisela, Hrvatska ne može staviti tačku na aferu

23. 03. 2019 - 13:37
|
|
by udrimuski.ba / faktor.ba
|
foto: prtscr

Pored Evropskog parlamenta, čiji su pojedini članovi već reagirali, aktivnosti SOA-e u BiH dospjele su i do sjedišta NATO-a

Autor N.Pobrić za faktor.ba

Najprije su to bile "besmislice", "politikantske konstrukcije" i "antihrvatska histerija", zatim su evoluirale u potrebu "drastičnih mjera protiv džihadista" da bi za nekoliko dana direktor Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Hrvatske Daniel Markić priznao da su hrvatski obavještajci "razgovarali sa državljanima BiH". Moraju, kaže, zbog vlastite i sigurnosti komšija, Evropske unije i NATO-a.

- Ukazali smo na osobu koja je za nas bila suspektna i ukazali šta ta osoba radi. Mi smo s H. Č. razgovarali, znamo ko je i o tome smo obavijestili našu partnersku službu u BiH – izjavio je Markić u četvrtak.

Zeničan H. Č. je, podsjetit ćemo na ranije pisanje Žurnala, nekoliko mjeseci sarađivao sa SOA-om, sve dok, tvrdi, od njega nisu zatražili da u Doboju preuzme ruksak sa oružjem te da ga ostavi kod mesdžida u Stranjanima. Oružje bi, po dojavi SOA-e, bilo pronađeno, a optužbe hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o BiH kao "terorističkom uporištu" bi konačno dobile smisao.

Kontakt sa H. Č. Markić priznaje, dok optužbe ostalih državljana BiH koji su u susjednoj Hrvatskoj proglašeni "opasnošću za nacionalnu sigurnost" te kao takvi protjerani, a sve nakon što su odbili sarađivati sa SOA-om, nije komentirao.

Jedan od protjeranih državljana BiH je Zeničanin Sabahudin Jašarević. Četrnaest godina je živio i radio u Zagrebu, ali je u oktobru prošle godine protjeran iz Hrvatske. Prethodno je odbio saradnju sa SOA-om. Njegovo svjedočenje je jedno od nekoliko desetina sličnih, a svima je zajedničko to da su "prijetnja po nacionalnu sigurnost" Hrvatske postali nakon odbijanja saradnje sa SOA-om.

"Pojašnjenje" je stiglo preko pojedinih hrvatskih medija. Radi se o, uvjeravaju, osobama za koje se "sumnja da su imali veze sa terorističkom grupom ISIL, bilo kao njeni članovi ili simpatizeri".

- Šta je u tome problematično – zapitao se Nacionalov sagovornik iz SOA-e.

Ukoliko je za te osobe zaista utvrđeno da imaju veze sa ISIL-om, nema ništa problematično u njihovom protjerivanju. U tom bi slučaju SOA trebala obavijestiti sigurnosne institucije BiH o našim državljanima za koje je utvrđena povezanost sa ISIL-om. Ne zato što je to pristojan dobrosusjedski čin već zato što je to međunarodna obaveza.

Tako, primjera radi, UN-ova Rezolucija 2178, jednoglasno usvojena 24. septembra 2014. godine s ciljem efikasnije borbe protiv terorizma, predviđa obavezu razmjene informacija između država. Ista obaveza je predviđena i Strategijom EU-a za borbu protiv terorizma. BiH i Hrvatska su među 79 članica Globalne koalicije za borbu protiv ISIL-a i sve su članice također dužne razmjenjivati informacije o terorističkim prijetnjama, poput informacija o osobama koje predstavljaju potencijalnu opasnost.

Da je kod protjeranih državljana BiH zaista utvrđena povezanost sa terorizmom i terorističkim skupinama, o tome bi obavijestili institucije BiH. Da su obavijestili institucije BiH, ne bi, zasigurno, Markić, ili neki drugi hrvatski zvaničnik, propustio potvrditi to u javnosti te tako staviti tačku na aferu.

Ne da na aferu nije stavljena tačka, već je ona stigla čak i do Brisela. Pored Evropskog parlamenta, čiji su pojedini članovi već reagirali, aktivnosti SOA-e u BiH dospjele su i do sjedišta NATO-a. Nagoviještena je, spominje se u diplomatskim krugovima, mogućnost revidiranja ranijih zajedničkih aktivnosti u koje je bila uključena SOA. Hrvatski premijer Andrej Plenković i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg imali su u petak, kako je to Plenković kazao, kurtoazni sastanak. O detaljima sastanka, izuzev uobičajenih floskula, nije mnogo govorio.

Nije ovo prvi put da se u sjedištu NATO-a govori o SOA-i i Hrvatskoj u kontekstu nezakonitog djelovanja. Prije gotovo četiri godine su tu temu na sto nametnuli Slovenci, optuživši Hrvate za prisluškivanje zvaničnika involviranih u arbitražu oko Piranskog zaljeva. Hrvatska je, baš kao i u slučaju BiH, negirala optužbe, usput ih diskreditirajući posredstvom istih medija koji danas nastoje obesmisliti optužbe iz BiH.

Ucjenjivanje građana BiH i uskraćivanje njihovih prava, te pokušaji diskreditiranja BiH kao evropskog ISIL-ovog uporišta, još jedna su potvrda da naši zapadni susjedi ne biraju sredstva za realizaciju svojih ciljeva, čak i kada se, kao u slučaju Slovenije, radi o članicama EU-a i NATO-a.

Izvor: Faktor

TAGOVI:



Zadnje dodane

Ovogodišnji rod višnje u nekoliko voćnjaka skoro je prepolovljen

Imam otkupljivača koji će na kraju sezone branja utvrditi konačnu cijenu. Otkupna cijena višnje ne mijenja se, praktično, od 1985. godine. Uglavnom se otkupna cijena vrtjela oko marke po kilogramu. Problem predstavlja i nedostatak radne snage. Berača treba platiti od 40 do 50 KM - kaže Radić

Preporučujemo