Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

skinlijevo skindesno

Tko je u posljednjih 10 godina veća prijetnja, kršćanski ili islamski teroristi?

16. 03. 2019 - 23:19
|
|
by udrimuski.ba / index.hr
|
foto: index

ČETRDESET i devet ljudi ubijeno je jučer u dvjema džamijama u Christchurchu u Novom Zelandu. Ubijeni su bili muslimani, vjernici u trenutku tradicionalne molitve petkom, kada je napadač znao da će džamije biti pune.

Ubio ih je Brenton Tarrant, Australac koji je u Novi Zeland došao samo radi svog ubilačkog nauma. Bijelac. Samodeklarirani fašist koji tvrdi da je ovo učinio u obranu bijele rase od invazije drugih rasa na bijele zemlje. Terorist. Napisao je imena drugih desničarskih terorista, kao i povijesnih vojskovođa koji su se borili protiv muslimanskih vojski, na svoje oružje i streljivo, stavio GoPro kameru na glavu i uživo emitirao gotovo cijeli masakr, jezivo asocirajući na videoigru.

Za njega je sve ovo bila bizarna mješavina križarskog pohoda, videoigre i trolanja tipičnog za alt-desničarsku subkulturu u koju je bio uronjen. Zato je prije pokolja i slušao četničku koračnicu koja slavi Radovana Karadžića, jer je ta pjesma u međuvremenu postala mem. "Remove Kebab", slogan vezan za ovaj mem, alt-desničarska je šifra za etničko čišćenje ili genocid nad muslimanima. Isti onaj koji su Karadžić, Ratko Mladić i drugi lideri bosanskih Srba proveli 1995. Veza između internetskog trolanja od strane "hipster-fašista" i krvoprolića u stvarnom svijetu postala je opipljivija nego ikad.

Od 11. rujna do Breivika

"Nisu svi muslimani teroristi, ali svi su teroristi muslimani", fraza je koja se često može čuti od strane antimuslimanski nastrojenih desničara - od voditelja Fox Newsa Briana Kilmeadea, preko australskog senatora Frasera Anninga, do anonimnih komentatora na društvenim mrežama. To je, kao što okrutni pokolj nad bespomoćnim pripadnicima muslimanske manjine u Christchurchu potvrđuje, laž.

To je bila laž i u sedamdesetima i osamdesetima kad su, barem u Europi, apsolutnu dominaciju među teroristima imali etnički separatisti i komunisti: irska IRA u Velikoj Britaniji, baskijska ETA u Španjolskoj, Crvene brigade u Italiji, Frakcija Crvene armije (RAF) u Njemačkoj. To je bila laž i u devedesetima, kad je Timothy McVeigh, američki ekstremni desničar zadojen teorijama zavjera o saveznoj vladi, postavio kamion s eksplozivom i pobio 168 ljudi u državnoj zgradi u Oklahoma Cityju, što je bio dotad najubojitiji teroristički napad na Zapadu. Godinu dana ranije, ekološki ekstremist Ted Kaczynski uhvaćen je nakon što je skoro 20 godina sijao teror paketima bombama.

Nakon što su pripadnici Al-Kaide 11. rujna 2001. izvršili daleko najveći teroristički napad, pobivši skoro tri tisuće ljudi, islamisti su zaista postali najopasnija teroristička prijetnja u svijetu. To je postalo još jasnije s valom terorističkih napada u Iraku i Afganistanu u kojima su ubijeni deseci tisuća ljudi, kao i u Madridu, Londonu, Mumbaiju, na Baliju i drugdje diljem svijeta. Islamski ekstremizam postao je daleko najveća teroristička prijetnja u svijetu. Tolika da su drugi oblici terorizma gotovo zaboravljeni.

Anders Behring Breivik, Norvežanin koji je 2011. pobio 77 ljudi u Oslu i na obližnjem otočiću Utoyi, podsjetio je svijet da i bijelci, kršćani, desničarski ekstremisti i fašisti mogu biti teroristi. No sve do jučerašnjeg napada u Christchurchu pokolj na Utoyi bio je, barem u javnoj percepciji, jedinstven slučaj i svojevrsna iznimka koja potvrđuje pravilo, koliko god ta izreka inače bila besmislena. Iako je u međuvremenu bilo i drugih fašističkih terorističkih napada, poput prošlogodišnjeg pokolja u sinagogi un Pittsburghu, od jučer ta iluzija definitivno pada u vodu.

Tko je veća prijetnja za zapadni način života?

Uostalom, i Tarrant i Breivik izravno su opisali svoje napade, iako na različite mete, kao odmazdu za islamistički terorizam. Zajedničko im je da su svoj bijes i ogorčenost zbog stvarnog islamističkog terora i umišljene "invazije" muslimanskih migranata u zapadne zemlje usmjerili na, treba li uopće napominjati, potpuno nevine žrtve - tinejdžere na ljetnom kampu stranačke mladeži ili vjernike koji su se molili u džamijama, među kojima starce, žene i djecu.

Nakon jučerašnjeg stravičnog napada, počinjenog u ime krvi i tla, izvršenog kako bi se sukob između muslimanskih doseljenika i kršćanske sekularne većine produbio, a suživot učinio nemogućim, nameće se pitanje: odakle trenutno dolazi veća prijetnja za Zapad i zapadni način života? Odgovor na to pitanje nije lako dati, ali postoji jedan način da, pojednostavljeno, usporedimo razmjere opasnosti dvaju tabora - usporedbom broja ljudi stradalih u terorističkim napadima na Zapadu. Budući da 11. rujna, kao jedinstveno ubojit teroristički napad, samu usporedbu čini izlišnom, prikladnije je uzeti posljednjih 10 godina kao period za usporedbu.

Islamski terorizam u posljednjih 10 godina na Zapadu: 605 ubijenih i 3177 ranjenih

A evo kako takva usporedba izgleda, prema podacima dostupnima na Wikipediji. U posljednjih 10 godina muslimanski teroristi ubili su ukupno 101 i ranili 491 osobu u SAD-u. U Europi su ubili 496 i ranili 2656 ljudi. U Kanadi su ubili 12 i ranili 22 ljudi. U Australiji su ubili četvero i ranili 12 ljudi.

To je, dakle 605 ubijenih i 3177 ranjenih, ne računajući same teroriste, u ukupno 88 napada. Pariz (130 mrtvih, studeni 2015.), San Bernardino u Kaliforniji (15 mrtvih, prosinac 2015.), Bruxelles (35 mrtvih, ožujak 2016.), Istanbul, (62 mrtva u tri napada 2016.), Orlando na Floridi (49 mrtvih, lipanj 2016.), Nica (86 mrtvih, srpanj 2016.), Berlin (12 mrtvih u prosincu 2016.), Sankt-Peterburg (15 mrtvih, travanj 2017.), Manchester (23 mrtva, svibanj 2017.), London (8 mrtvih u lipnju 2017.), Barcelona (24 mrtva, kolovoz 2017.), i Toronto (10 mrtvih, travanj 2018.) samo su neki od gradova pogođenih islamističkim terorom. Valja napomenuti da bi ti brojevi bili daleko veći da su svi napadi uspješno izvedeni ili da policija nije brojne druge planirane napade navrijeme otkrila i zaustavila.

Za to vrijeme, ekstremno desničarski teroristi su u Americi ubili 47 ljudi, a ranili njih 76. U Europi su ubili 82 i ranili 336 ljudi. U Kanadi je ubijeno dvoje i ranjeno troje, a u Novom Zelandu, s jučerašnjim pokoljem, ubijeno je 49 i ranjeno 48.

Desničarski terorizam u posljednjih 10 godina na Zapadu: 173 ubijenih i 468 ranjenih

Ukupno, to je 173 mrtvih i 468 ranjenih u 22 napada. I u ovom slučaju, određen broj terorističkih zavjera od Velike Britanije do Njemačke policija je na vrijeme otkrila i spriječila. Dakle, fašistički, odnosno desničarski teroristi ubili su oko 3,5 puta manje ljudi u posljednjih deset godina. Iako je desničarski terorizam sve prisutniji, iako u atmosferi porasta ekstremne desnice i sve većih tenzija između migranata i autohtonog stanovništva u zapadnim zemljama postoje realne šanse da s vremenom dostigne terorizam počinjen uime islama, jasno je da potonji u ovom morbidnom nadmetanju i dalje debelo vodi.

Argument koji se često povlači u raspravama o terorizmu je taj da se masovna ubojstva bijelaca, odnosno kršćana, ne računaju kao terorizam zbog rasističkih dvostrukih standarda. Iako na prvi pogled uvjerljiva, ta je optužba fundamentalno promašena - terorizam nije definiran bojom kože, vjeroispoviješću ili nacionalnošću napadača, nego njegovim motivima. Drugim riječima, ako ubija zbog svojih političkih ili religioznih uvjerenja, napadač je terorist. Ako ubija bez razloga, zbog psihičke bolesti ili iz razloga koji nemaju veze s ideologijom, napadača se ne može smatrati teroristom.

Index.hr

 



Zadnje dodane

Preporučujemo

Potraga za nestalom Salihom Omerović i danas traje

Pripadnici FUCZ, njih 17, sa dva potražna psa i bespilotnim letjelicima (dronovima) i danas su nastavili potragu za 54-godišnjom Salihom Omerović čiji su nestanak Policijskoj stanici Srebrenica u ponedjeljak 15.4.2019. godine prijavili članovi porodice

Batko i Mirnaet Tutnjić: “Udružimo radijske signale da pomognemo ljudima“

Jutros je Djevičanska ostrva posjetio Mirnaet Tutnjić, glavni i odgovorni urednik portala Bosanci.ch i Radio studio B. Tutnjić je OTVORENOJ MREŽI uručio donaciju od 2 500 švicarskih Franaka, za liječenje Merjem Bašić. Kroz kampanju Jedan od hiljadu, Tutnjić je do sada ukupno sakupio 5 300 KM za djecu koja se liječe kroz programu OTVORENE MREŽE