Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

Abdulah Sidran: „Zahvaljujući Batku, Djevičanska ostrva su tvornica narodnog optimizma“

01. 03. 2019 - 10:52
|
|
by udrimuski.ba
|
foto: udrimuski.ba
Dolaskom na Djevičanska ostrva, Abdulah Sidran kaže: „Ovo je tvornica narodnog optimizma, zahvaljujući Almiru Čehajiću Batku.“
 
Na Batkovu konstataciju kako je samo jednom ušao na Akademiju nauka i umjetnosti i izašao čim je kiša stala, Sidran kaže:
„Dobro si i toliko izdržao. Ne uspijevam tamo dobiti ono što sam želio. Akademija postoji još od 1956. godine. Većina akademija drugih zemalja ne bježi od politike i angažmana, ali kod nas zbog delikatnopsti političkih odnodsa, ta saradnja izostaje.
 
Postoje krupna pitanja na koja narod očekuje glas i odgovre umnog zbora. Od kiše se može skloniti u akademiju, ali od povijesne kiše i grmljavine ne možemo, nego se kod tebe skrivamo da nalijemo malo benzina i izađemo pozitivniji nego što smo došli.“
 
Na Batkovo pitanje gdje su ljudi koji, kad kažeš njihovo ime i prezime odmah predstavljaju Bosnu i Hercegovinu, Sidran kaže:
„Na margini. Sve te pojave u posttraumatskim epohama su jednake na planeti. Postoji nešto u ljudskoj prirodi što nakon kataklizme sruši, ogoli i radikalno izvrne ljestvice vrijednosti. Tada postane etično i prihvatljivo ono što u normalnim uslovima nije etično. Ja sam sa 75 godina moram brinuti o elementarnim egzistencijalnim stvarima, što se ne bi trebalo desiti. Kolektiviteti i velike zajednice kad prežive kataklizmu, ovo se dešava.
 
Treba se pitati kako plemeniti bijasmo one 3-4 godine, jabuku smo dijelili na više nas. Izrazito je dominirala dobrota. Nismo vidjeli odmah, nego kasnije pojedince koji su se pretvorili u grabežljivce. Nismo ih tada znali prepoznati.
 
Stalno se pitam zašto se stropoštalo sve, zašto je struktura vlasti toliko betonirana da je proizvela zakonodavstvo koje onemogućuje normalan život. 
1. Mart je bio jedan trenutak osvjedočenja o tome da unatoč svemu, ne trebamo zaboraviti potrebu za pravdom. Ja sam donio ideju da se uradi plakat sa velikim za „Kad ja pođoh na Bentbašu i povedoh bijelo jagnje ZA sobom“.
 
Kad govorimo o ideji nezavisnosti, ni jedna politička i nacionalna skupina prije rata i početkom, nije imala ideju i programsku platformu o rušenju Jugoslavije, nego se dogodilo da se Jugoslavija raspaden u Beogradu, uništenjem političke formule Jugoslavije. 
 
U borbi da budemo ravnopravno tretitarni, nije bilo fer da mi nemamo pravo, za razliku od Slovenaca, Hrvata.. jer je Bosna multietnička. 
 
Nezavisnost i suverenost su iluzije sa početka 20. vijeka. Moderna politologija to ne želi njegovati. Biti suveren znači samo imati mjesto za stolom. 
 
Glorificirati nezavisnost je iluzorno. Čovjek nije rođen da bude nezavisan. I svi treba da budemo u nekoj vrsti uzajamnosti.“
 
Abdulah Sidran je bosanskohercegovački pjesnik, prozaik i filmski scenarist. 
 
Osnovnu školu, gimnaziju i Filozofski fakultet pohađao je u Sarajevu. Uređivao je omladinske listove i časopise i predavačke tribine. Do aprila 1992. godine kad je počeo rat u BiH, bio je zaposlen na Televiziji Bosne i Hercegovine, kao ”vodeći dramaturg”.
 
U književnosti se javio šezdesetih godina, pjesmama i prozom, u generaciji mladih književnika koju često nazivaju ”šezdesetosmaškom”. Za svoje pjesničke knjige nagrađivan je najznačajnijim književnim i društvenim priznanjima (Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, Godišnja nagrada Udruženja književnika BiH, Godišnja nagrada Izdavačkog preduzeća ”Svjetlost”, Zmajeva nagrada...) 
 
U ratu objavljena, knjiga njegove poezije ”Sarajevski tabut”, nagrađena je izuzetnim priznanjem, ”Nagradom slobode” PEN-centra Francuske.
Scenarista je više filmova: ”Sjećaš li se Dolly Bell?”, ”Otac na službenom putu”, reditelja Emira Kusturice, ”Kuduz” Ademira Kenovića, "Savršen krug"... 
Redovni je član Akademije nauka i umjetnosti BiH i majstorski kandidat u šahu.
 
Živi i radi u Sarajevu i u Goraždu.
 


Zadnje dodane

Preporučujemo

Dekadencija, emisija za kulturnu dekontaminaciju

U drugoj Dekadenciji, emisiji za kulturnu dekontaminaciju, Vanja Šunjić je ugoslita novinara, književnika i urednika Andriju Škaru. Razgovarali su o knjigama, muzici, odrastanju i Sedmoj republici