Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

skinlijevo skindesno

Jasne poruke Srbiji i Hrvatskoj: Nema protektorata nad BiH

20. 01. 2019 - 13:47
|
|
by udrimuski.ba / vijesti.ba
|
foto: ilustracija

Nekoliko organizacija civilnog društva iz BiH utvrdilo je u formi nacrta "Memorandum o razumjevanju građanske javnosti i državotvorne političke volje BiH", dokument koji predstavlja svojevrsni odgovor na Deklaraciju Sabora Hrvatske o položaju hrvatskog naroda u BiH.

Predstavnici HNV-a, Kruga 99, Mostarskog kruga, Preporoda, SGV - PR, VKBI-ja i ULG-Mostar raspravljali su danas u Sarajevu o ovom aktu u okviru redovne sesije "Kruga 99". 

"Naš osnovni cilj i namjera jeste da se kao građanska javnost obratimo demokratskoj javnosti Hrvatske. U tom smislu očekujemo da će nam se pridružiti i druge nevladine organizacije, kao i institucije civilnog društva, čime bismo u punoj mjeri iskazali ovaj prvi segment koji se odnosi na građansku javnost BiH", rekao je novinarima predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" Adil Kulenović uoči početka rasprave.

Kako je istakao, da bi upućivanje Memoranduma demokratskoj javnosti Hrvatske moglo imati značaj upućivanja legalnog poziva hrvatskom Saboru, predviđeno je da se u roku od mjesec dana pokušaju animirati zastupnici na svim nivoima vlasti u BiH, prenose Vijesti.ba.

"Osnovni akcent je na upućivanje ovog memoranduma i demokratskoj javnosti Hrvatske i Saboru ove države, u cilju međusobnog razumijevanja i otvaranja dijaloga kako sa demokratskim društvom u Hrvatskoj i njihovim institucijama i organizacijama, tako i sa Saborom Hrvatske u smislu razumijevanja naše čvrste volje o tome šta BiH jeste i šta u budućnosti može biti u opštem interesu svih građana, ali i mira i stabilnosti u regionu", pojasnio je Kulenović. 

On je potcrtao da se današnjom raspravom otvara javni dijalog o pitanjima naznačenim u Memorandumu.

Vijeće Kongresa bošnjačih intelektualaca (VKBI), potvrdio je generalni sekretar ove organizacije Emir Zlatar, podržaće i parafirati Memorandum. 

"Za nas je apsolutno neprihvatljivo da Hrvatska ima bilo kakvu vrstu protektorata nad državom BiH. Želimo apsolutno reciprocitetne, partnerske i dobrosusjedske odnose, a nikakvu supremaciju nad državom BiH", poručio je Zlatar. 

Prema njegovim riječima, Memorandum predstavlja istinski poziv Saboru Hrvatske da preispira Deklaraciju o položaju hrvatskog naroda u BiH.

"Ovo je takođe poziv da nam se objasni zbog čega je Hrvatska spornom deklaracijom izvršila segregaciju svojih državljana, odnosno podjelu na Hrvate i nehrvate, te kakva će to u budućnosti biti Hrvatska - da li će to biti država samo Hrvata ili će to biti, kao što stoji trenutno u Ustavu Hrvatske, država svih državljana ove države bez obzira na etnički, nacionalni ili bilo koji drugi identitet", naglasio je Zlatar.

Predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća (HNV) u BiH Marinko Pejić izrazio je zadovoljstvo sadržajem Memoranduma, poručivši da je u ovom dokumentu analizirano sve ono što je bilo loše u Saboru Hrvatske u odnosu na BiH.

"Nadam se da će ovo imati pozitivnog odjeka u smislu uspostavljanja prijateljskih odnosa sa Hrvatskom", kazao je on.

Prema Pejićevim riječima, bez takvog odnosa u ovoj regiji nema dobre budućnosti. 

"Živimo u regiji gdje BiH gleda i prema Zagrebu i prema Beogradu, ali mi ovdje imamo pogled neiskrenih susjeda", poručio je predsjednik Mostarskog kruga i dugogodišnji bh. novinar Alija Behram. 

On je podsjetio da Grad Mostar iz kojeg dolazi već 12 godina nema Gradsko vijeće.

"Voljom OHR-a, dakle voljom te Evrope kojoj stremimo i težimo, dva čovjeka iz Grada, jedan iz HDZ-a BiH, a drugi iz SDA, potpisuju milionske račune i svote. U zadnjih deset godina oni su potpisali i potrošili pola milijarde KM, bez da građanima na bilo koji način prikažu kako su trošili ta sredstva i jesu li mogli uraditi nešto bolje za njih. To je ta demokratija koju nam nudi i zagovara Evropa, koja je takođe u nekoj vrsti čekanja - šta će biti sa Mostarom i čiji će Mostar biti", upozorio je Behram, te dodao:

"Želim da vam prenesem raspoloženje mojih kolega iz Mostarskog kruga - na rješenje Mostara čeka se zajedno sa rješenjem tzv trećeg entiteta ili reinkarnacije Herceg Bosne kroz izmjene Izbornog zakona BiH na čemu insistira HDZ BiH, naravno uz veliki broj pokrovitelja iz te Evrope koja nam želi držati lekcije o demokratiji".

Behram je naglasio kako je veliki broj građana Mostara zabrinut i pita se u kom smjeru ide BiH sa ovakvim susjedima. Zabrinutost je upućena kako prema Zagrebu tako i prema Beogradu.

"Sa velikim poštovanjem zahvaljujemo Krugu 99 i svima koji su se udružili kako bismo, u ime građana i u korist građana, rekli glasno 'Ne' svakoj vrsti podjele koja se zagovara, novih entiteta koji se takođe zagovaraju i na čemu se marljivo radi, a u korist normalne građanske države u kojoj će svi uživati sva građanska prava u skladu sa svim poveljama i rješenjima koje nudi moderna Evropa", poručio je predsjednik Mostarskog kruga. 

Izrazio je nadu da će ova misija uspjeti, prenose Vijesti.ba.

"Pozivam sve da ne čekamo stranke i političke lidere da oni kroje, kako su i do sada krojili, uglavnom na loš način, te da poslušamo najširu građansku inicijativu o tome šta ljudi hoće i žele, te da to sažmemo u neku deklaraciju od koje onda nikada nećemo odustati", zaključio je Behram. 

Član HNV-a i biviši gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić ukazao je na potrebu da se nevladin sektor uključi u stvaranje javnog mnjenja u BiH.

"Nama se javno mnjenje stvara iz susjednih država preko njihovih medija. Mi ovdje moramo iskazati svoje mišljenje, ne čekajući šta će reći politika, jer znamo kakav je donos političkih snaga u našoj zemlji. Veoma je važno da se javno mnjenje i što širi krug građana uključi u kampanju o tome da odbijemo napade koji nam dolaze ne samo iz Hrvatske, nego i iz susjednih zemalja. Deveti januar bila je demonstracija sile, moći i uticaja Srbije na stanje u BiH, jednako kao i Deklaracija o položaju hrvata u BiH u Saboru Hrvatske", mišljenja je Komšić.

On je naglasio kako javnost BiH treba da upozna javno mnjenje Hrvatske i Srbije o obavezama tih država koje proizlaze iz Dejtonskog sporazuma, prenose Vijesti.ba.

"Te države, kao potpisnice Dejtonskog sporazuma, nisu dobile nikakva prava u BiH, niti nad BiH. One su samo dobile obaveze. Potpisale su da će garantovati suverenitet i teritorijalni integritet BiH, demokratska prava naših građana i ravnopravnost naroda, koja je definisana Ustavom BiH", naveo je on.

Kako je istakao, ne može se voditi apstraktna priča o položaju naroda, ugroženosti ovog ili onog naroda, budući da je sve to vrlo precizno definisano u Dejtonskom i Vašingtonskom sporazumu. 

"Oni sebi uzimaju za pravo ono što nemaju pravo, a to znači da se direktno miješaju u unutražnje stvari BiH, te da narušavaju naš suverenitet, politički i državni, kao i teritorijalni integritet, imajući u vidu priču o promjeni granica koja dolazi iz Beograda. Narušavaju demokratska prava koja imamo", upozorio je Komšić. 

Prema njegovim riječima, to što se Hrvatska i Srbija pozivaju na Dejtonski sporazum predstavlja obmanjivanje javnog mnjenje ovih država.

"Na temelju tih obmana ove države sebi daju prava koja zapravo nemaju i direktno se miješaju u unutrašnje stvari BiH", zaključio je Komšić.

Sudionici javne rasprave usprotivili su se svojevrsnim pokušajima vraćanja u preddejtonsko vrijeme, odlučno se, kao je to i Nacrtu memoranduma istaknuto, suprotstavljajući platformi etno-teritorijalne podjele BiH na temelju ranijih velikodržavnih projekata i koncepcija.

U dokumetu se potvrđuje zauzimanje za mir, stabilnost i napredak jugoistoka Evrope, te suprotstavlja pokušajima Hrvatske da kao potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma crpi bilo kakva paternalistička prava prema BiH, kao i reafirmaciji ratnih ciljeva tzv. HRHB.

Memorandumom se, među ostalim, potvrđuje načelo institucionalne i stvarne jednakopravnosti pripadnika konstitutivnih naroda uz puno uvažavanje prava i sloboda svih državljana BiH te da se evropske vrijednosti u cjelosti ugrade u pravni sistem BiH.

Autori tog dokumenta, istovremeno, odbijaju da se demokratski i izborni poredak BiH tretira kao bilo kakav poseban slučaj izvan evropske pravne stečevine, odnosno da se ozakoni većinski etnički izborni legitimitet u BiH naspram principa legitimiteta parlamentarne većine u formiranju vlasti, da se ozakoni etno-teritorijalni unitarizam i separatizam naspram funkcionalne države i nametne u savremenom svijetu odbačeni model konsocijscijske demokracije koji bi u konačnici trajno uspostavio paralelizam vlasti razjedinjenog i segregiranog društva, te urušenu državu.

U Nacrtu memoranduma, potvrđuje se, također, potreba za sagledavanje položaja hrvatskog naroda u BiH, te, istovremeno, odbija da se položaj hrvatskog naroda u BiH sagledava separatno izvan uporedivog položaja druga dva naroda, nacionalnih manjina i građana BiH.

- Ne postoji institucionalna ugroženost hrvatskog naroda u BiH. Naprotiv, mimo konsocijalnog pravila za koje se zalažu tvorci Deklaracije, u BiH ne postoji proporcionalna zastupljenost u institucijama vlasti na svim razinama, već se koristi paritetni model koji poništava modele proporcionalne zastupljenosti i na koje ne utiče hrvatska malobrojnost. Domovi naroda kao i klubovi na kantonalnoj razini vlasti sastavljeni su paritetno, a u njima se odlučuje konsenzusom, bez mogućnosti preglasavanja. U Predsjedništvu države, Federacije BiH, Vijeću ministara BiH, također, kao nigdje u Evropi. Vlada FBiH ima proporcionalan broj ministara iz sva tri naroda i mehanizme koji mogu zaustaviti svaku odluku koja se proglasi vitalnim interesom. Pariteti su i u pravosudnim organima vlasti, sigurnosnim, finansijskim, poreznim i drugim agencijama. Odvajanje međutim državnih i političkih institucija na etničkoj osnovi u oblandi legitimnog predstavljanja ne samo što je u suprotnosti sa temeljnih evropskim vijednostima i izbornim standardima, već bi nametanje samo unutrašnje etno-teritorijalne demokratizacije bio kraj svake države i demokratskog društva - navodi se, između ostalog, u Nacrtu memoranduma.

Nacrt memoranduma završava pozivom na prijateljski dijalog civilnog društva i političkih aktera Republike Hrvatske o svim otvorenim pitanjima.

Podsjetimo, Hrvatski sabor je polovinom decembra sa 81 glasom 'za', četiri suzdržana i 11 'protiv' izglasao Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH.

U Deklaraciji se, među ostalim, poziva na izmjene bosanskohercegovačkog Ustava i Izbornog zakona radi, kako se navodi, ostvarenja jedankopravnosti hrvatskog naroda u BiH.

Deklaracija je, kako mediji prenose, izazvala brojne kontroverze zbog optužbi iz redova opozicije kako se radi o direktnom miješanju u unutarnja pitanja susjedne države, zbog čega je prvi tekst Deklaracije dijelom izmijenjen.



Zadnje dodane

Bajtal: Dodik nije u stanju da se dogovori s Miloradom

''Živimo u jednoj psihološki krajnje difuznoj situaciji koja nam uskraćuje sva demokratska prava. Mi smo goli, bosi, bijedni, gladni, nezaposleni, marginalizirani sa nagaženim dostojanstvom prosječnog građanina''

Preporučujemo

Bajtal: Dodik nije u stanju da se dogovori s Miloradom

''Živimo u jednoj psihološki krajnje difuznoj situaciji koja nam uskraćuje sva demokratska prava. Mi smo goli, bosi, bijedni, gladni, nezaposleni, marginalizirani sa nagaženim dostojanstvom prosječnog građanina''