Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

skinlijevo skindesno

Miro Lazović: Ustav je potrebno mijenjati, ali ne na način daljnjih podjela BiH

17. 01. 2019 - 11:59
|
|
by udrimuski.ba / N1
|
foto: ilustracija

Mislim da je odavno došlo vrijeme da se mijenja Dejtonski mirovni sporazum, pogotovo njegov Aneks 4, a to je Ustav Bosne i Hercegovine, rekao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Miro Lazović, predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine i član bh. delegacije u mirovnim pregovorima u Daytonu 1995. godine.

"Činjenica je da smo iz Daytona dobili Bosnu i Hercegovinu kao nedovršenu građevinu čija konstrukcija svih ovih 25 godina podrhtava pod teretom loših ustavnih rješenja. Najslabija karika Dejtonskog mirovnog sporazuma je upravo Aneks 4, a to je Ustav BiH. Bilo je javnih nagovještaja čak i od američkih kongresmena da je potrebno mijenjati Dejtonski mirovni sporazum, odnosno Ustav BiH. To smo čuli ovih dana i od predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdogana u razgovoru s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar - Kitarović", naveo je Lazović.

On je naglasio i da je činjenica da je tada i pomenuto da se mora poštovati izborna volja građana Bosne i Hercegovine kada su u pitanju protekli izbori.

"Ali, isto tako Bosna i Hercegovina se suočava s neprincipijelnim potezima hrvatske države i njenih zvaničnika, pogotovo u Evropskom parlamentu na način da se predstavi da je sadašnji Izborni zakon BiH problem za hrvatski narod i da je potrebno mijenjati taj Izborni zakon BiH u skladu s prijedlozima Hrvatskog narodnog sabora, odnosno HDZ-a BiH. Mislim da je to pogrešan potez. To je potez koji bi dalje dijelio Bosnu i Hercegovinu i etnički i teritorijalno i da se taj prijedlog pogotovo u Evropskom parlamentu ne bi mogao prihvatiti, jer bi on urušio evropske principe i standarde na kojima počivaju demokratska pravila evropskih država", istakao je Lazović.

Naveo je kako cijeni da je potrebno mijenjati Ustav Bosne i Hercegovine, da je potrebno napraviti i radikalan zahvat u izbornom sistemu Bosne i Hercegovine, jer ovakav izborni sistem BiH, pogotovo način izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine dalje učvrščuje etničke i teritorijalne podjele u Bosni i Hercegovini.

"Imamo takvo stanje umjesto da bude obratno, da institucija Predsjedništva BiH bude integrirajuća i da politika tri člana Predsjedništva BiH bude politika dijaloga, politika povezivanja, a ne učvrščivanja daljnjih etničkih i teritorijalnih podjela", kaže Lazović.

Potrebno je, smatra, mijenjati Izborni zakona BiH, ali na način da se u potpunosti primjene evropski principi i standardi i da se u potpunosti primjeni odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci.

"Uvjeren sam kada dođe do implementacije Odluke Sejdić - Finci da će se cjelokupna ustavna arhitektura morati mijenjati, koja je sada puna diskriminacija, puna ugrožavanja ljudskih prava na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. Svi naši problemi upravo izviru iz postojećeg Ustava BiH koji ne dozvoljava Bosancima i Hercegovcima bez obzira kako se zvali i kojeg su etničkog porijekla da budu potpuno ravnopravni na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. Zbog toga se svih ovih deset godina ne implementira odluka u predmetu Sejdić-Finci, jer su politički moćnici koji sada drže vlast svjesni da u potpunoj implementaciji te odluke s političke scene silaze politike koje manipulišu narodima, politike koje bi dalje da dijele i pojedinci koji na tim politikama grade svoju moć i pozicije. Podržavam sve one koji smatraju da je došlo vrijeme da se mijenja Ustav BiH", poručio je Lazović.

Dejtonski mirovni sporazum ili Opšti okvirni sporazum za mir u BiH parafiran je 21. novembra 1995. godine u američkoj bazi Wright-Patterson u Daytonu, u američkoj državi Ohio.

Ovaj sporazum rezultat je diplomatske inicijative američke vlade koju je otpočeo tadašnji glavni američki posrednik Richard Holbrooke u vrijeme kampanje tadašnjeg predsjednika Billa Clintona.

Glavni učesnici pregovora bili su predsjednici BiH Alija Izetbegović, Srbije Slobodan Milošević i Hrvatske Franjo Tuđman koji su iste godine, 14. decembra u pariskoj palači Elysee potpisali Dejtonski sporazum.

TAGOVI:



Zadnje dodane

Bosna u svađi s Hrvatskom zbog "podmetanja oružja"

Hrvatski obavještajci su zbog afere vrbovanja selefija, koja je u proteklom periodu uzdrmala Bosnu i Hercegovinu i zemlje regiona, tema svjetskih medija, pa tako BBC piše da je protestna nota Predsjedništva BiH samo jedna epizoda beskrajne serije

Preporučujemo

Potraga za nestalom Salihom Omerović i danas traje

Pripadnici FUCZ, njih 17, sa dva potražna psa i bespilotnim letjelicima (dronovima) i danas su nastavili potragu za 54-godišnjom Salihom Omerović čiji su nestanak Policijskoj stanici Srebrenica u ponedjeljak 15.4.2019. godine prijavili članovi porodice

Batko i Mirnaet Tutnjić: “Udružimo radijske signale da pomognemo ljudima“

Jutros je Djevičanska ostrva posjetio Mirnaet Tutnjić, glavni i odgovorni urednik portala Bosanci.ch i Radio studio B. Tutnjić je OTVORENOJ MREŽI uručio donaciju od 2 500 švicarskih Franaka, za liječenje Merjem Bašić. Kroz kampanju Jedan od hiljadu, Tutnjić je do sada ukupno sakupio 5 300 KM za djecu koja se liječe kroz programu OTVORENE MREŽE

Govornica: Rubina Čengić i Maja Gasal- Vražalica

U Govornici, emisiji Radija OTVORENA MREŽA, koju uređuje i vodi novinarka Rubina Čengić, gošća je bila bivša zastupnica u Parlamentarnoj skupštini i osnivačica Političke akademije za mlade žene, Maja Gasal- Vražalica, koja priča o procesu uspostave vlasti, o DF-u, o nacionalizmu na terenu...