Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

skinlijevo skindesno

Nikad više prevara: Ko je kriv za krađe glasova, javašluk na biračkim spiskovima, bugarski voz, trgovinu biračkim mjestima...?

05. 11. 2018 - 08:47
|
|
by udrimuski.ba/6yka.com
|
foto: 6yka.com

Ove godine rekordan je i broj prijava pristigao od građana koji su svjedočili, a u pojedinim slučajevima i fotografisali brojne malverzacije u koje je uključen popriličan broj ljudi. Postao je to uhodan sistem, čije funkcionisanje dobrim dijelom omogućava CIK.

Za 6yka.com piše: Tatjana Čalić

Na ovo su još mjesecima prije izbora upozoravali brojni stručnjaci, domaći NVO sektor, OHR, pa i  pripadnici pojedinih stranaka, ali bezuspješno. Izostala je bilo kakva reakcija nadležnih, u prvom redu CIK-a i pokazalo se, kao i bezbroj puta do sada, da stanje haosa većini odgovara.

Ko je kriv?

Izborni zakon je jasan za provođenje izbora u BiH nadležna je izborna administracija na čelu sa CIK-om za koju već godinama mnogi tvrde da je sve samo ne politički nezavisno tijelo. I naravno onih koji „pokrivaju“ njihove greške, a to su političke partije iz kojih dolaze. 

 „Ti ljudi dobijaju veoma velike plate da bi obezbedili fer uslove za izbore svake dvije godine. A vidimo da se iz godine u godinu ponavljaju iste stvari i nepravilnosti. CIK odgovornost prebacuje na druge institucije, prije svega na MUP, da im ne dostavljaju promjene na terenu, prije svega podatke o umrlim. I stoga smatram da u ovim relacijama leži veliki dio odgovora. Jer kada se odgovornost prebacuje sa jednih na druge u stvari je niko ne snosi. Stoga se u ovom dijelu mora mnogo više uraditi i izvršiti pritisak na CIK da radi svoj posao“ rekao je za naš portal politički analitičar Velizar Antić i napomenuo da rješenje leži  upravu u samom sistemu koji počiva na partokratiji, a ne na vladavini prava i propisa. Kada se razbije taj sistem na vrhu, u samoj politici koja donosi odluke, ističe Antić, riješiće se i problemi u CIK-u.

I Jasmin Mujanović, politički analitičar specijalizovan za jugoistočnu Evropu za Buku kaže da sadašnja situacija u CIK-u može samo da odgovara vladajućim strukturama, koje očigledno strahuju od slobodnih izbora i ako već uživaju u prosto nevjerovatnom nivou strukturalnih prednosti zahvaljući duboko sektaškim dimenzijama Dejtonskog ustavnog poredka. 

„Očigledno je da je reforma i depolitizacija CIK-a neophodna međutim to se isto mora i reći o čitavom ustavnom sistemu. Nažalost ni jedno ni drugo nam se ne pokazuje na bliskom horizontu“, istakao je Mujanović.

Poslanici Damir Arnaut i Saša Magazinović su jedni od pokretača rasprave u Parlamentu BiH o radu, aktivnostima i postupcima CIK-a BiH a sve u svjetlu činjenice da je odbijen zakon o elektronskom brojanju glasova, a što je bila više nego jasna poruka da se spremaju krađe ogromnih razmjera.

„Nije me činjenica da je zakon odbijen uvjerila u to, koliko ostrašćenost nekih stranaka koje su se borile protiv tog zakona - neke poput HDZ-a i SNSD-a javno, a neke poput SDA su preko svog poslanika Hazima Rančića pokušale odugovlačiti cijeli proces.  A sada se vidi i zašto - ovakav CIK odgovara tim oligarhijama jer ne daje objašnjenje za "nestanak" tona izbornog materijala, potom za predsjednika izaberu čovjeka koji je u tehničkom mandatu i koji ovisi od neke nove parlamentarne većine da mu odobri novi sedmogodišnji mandat, a onda isti taj čovjek sve prijavljene nepravilnosti na izborni dan opiše kao "nebitne". Za ovaj CIK 500.000 nevažećih listića je "normalno", iako se u demokratskim zemljama sve preko 4% smatra sumnjivim“, istakao je za Buku Arnaut. 

Prema njemu  CIK je sada pred najvećim testom - stotine, vjerovatno i hiljade članova biračkih odbora su zamijenjeni noć prije izbora sa stranačkim aktivistima, a CIK nije reagovao. Stoga kao jedini lijek vidi elektronsko brojanje glasova, a tada će članovi CIK-a postati obični, nebitni činovnici.

Saša Magazinović još dodaje je šest mjeseci prije izbora, s nestankom 35 tona papira za glasačke listiće kredibilnost CIK-a ozbiljno narušena, ali tu se nije stalo jer su ubrzo pojedini članovi ove institucije u službi stranaka lobirali protiv rješenja predloženih u Parlamentu BiH i najdirektnije se uplitali u rad najvišeg zakonodavnog tijela. 

I Vehid Šehić, član odbora  Koalicije "Pod lupom" i bivši član Centralne izborne komisije  vjeruje da su neophodne promjene jer je povjerenje građana u CIK BiH već poodavno narušeno, evidentno je i političko uplitanje, a kao najslabiju kariku cijelog izbornog procesa vidi biračke odbore.

„Izborni zakon jasno kaže da jedan politički subjekt može imati samo jednog člana. Međutim, prisutna je masovna razmjena mjesta u biračkim odborima između političkih subjekata, pa se lako desi da sva tri člana u biračkom odboru budu u ime jedne političke stranke, što dovodi u sumnju i rezultate izbora na tom biračkom mjestu“, istakao je Šehić dodajući da bi jedino rješenje bilo da se odmah nakon konstituisanja vlasti pristupi izmjenama Izbornog zakona BiH.

Podsjetimo, za brojne probleme- od nestanka papira za štampanje glasačkih listića iz skladišta CIK-a, preko odbijanja elektronskog glasanja, preko neažuriranih spiskova i na stotine mrtvih na njima, pa sve do nezakonite procedure prilikom imenovanja biračkih odbora, CIK je imao obrazloženje-  to je “uobičajeno”, nije naša nadležnost ili nismo mi krivi. Navedimo samo šta su saopštili dan pred izbore, a povodom nezakonite procedure imenovanja biračkih odbora.

„Mi svakodnevno u nekoj opštini imamo slučaj da neki član ili zamjenik člana biračkog odbora odustane. Čak se i na dan izbora desi da neki član ili zamjenik člana odustane. Opštinska izborna komisija je nadležna za imenovanje zamjenskog člana i da se osigura da se provede izborni proces“.

Na kraju naši sagovornici se slažu da je izbor jasan. Ako želimo fer i poštene izbor slijedi nam usvajanje izmjena zakona kojim će se već za lokalne izbore uvesti skeniranje glasačkih listića, video nadzor i temeljitija kontrola identiteta birača, a ako ne onda ćemo isti priču slušati i 2020. -, glasovi će se krasti šakom i kapom pod okriljem CIK-a.

TAGOVI:



Zadnje dodane

Inzko: Treba nam manje oružja

U Sarajevu je danas nastavljen dvodnevni sastanak političkih direktora zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira /PIK/ na kojem će biti razmotrena trenutna situacija u BiH

Kada ćemo ugledati svjetlo na kraju tunela Vranduk?

Sudeći prema najavama iz Cesta Federacije, konačno bi se moglo ugledati svjetlo na kraju tunela Vranduk. Od petnaestog oktobra saobraćaj u tunelu Vranduk trebao bi se odvijati u oba smjera. Do tada će biti završeni ključni radovi-pporučili su iz Cesta FBiH

Preporučujemo

Inzko: Treba nam manje oružja

U Sarajevu je danas nastavljen dvodnevni sastanak političkih direktora zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira /PIK/ na kojem će biti razmotrena trenutna situacija u BiH