Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

Naučnici otkrili zašto neke vrste raka brže usmrte pacijenta

23. 04. 2018 - 12:32
|
|
by udrimuski.ba / avaz
|
foto: ilustracija

Naučnici s Instituta ''Fransis Krik'' razvili su način analize razvoja svakog pojedinog tumora kako bi predvidjeli njegovo buduće ponašanje.

Istraživanje raka bubrega pokazalo je da su kod nekih pacijenata tumori zloćudniji, dok drugi nikad ne postanu agresivni i možda ne zahtijevaju liječenje, već samo praćenje.

- Mi zaista nemamo alate za razlikovanje karcinoma koje treba da liječimo i one koje treba da pratimo - kaže naučnica Samra Turajlik.

Jedan karcinom može brzo da usmrti pacijenta, dok drugi pacijent, uz naizgled isti takav rak, može da živi decenijama nakon liječenja, što predstavlja neizvjesnost i za pacijenta i za onkologa.

Tokom istraživanja objavljenog u časopisu "Sel" analiziran je rak bubrega stotinu pacijenata, a naučni tim proveo je genetska istraživanja da bi analizirao historiju svakog raka.

Pokazalo se da s rastom i razvojem karcinomi sve više mutiraju, a različiti dijelovi tih tumora počinju da mutiraju na različite načine. Naučnici su uzimali brojne uzorke iz različitih dijelova karcinoma i zatim proučavali koliko su ti dijelovi slični. To im je omogućilo da sastave svojevrsnu evolucionu historiju svakog tumora.

- To, također, može da nam pokaže kojim putem će se razvijati tumor - kaže Turajlik.

Na osnovu rezultata istraživanja naučnici su podijelili karcinome bubrega u tri kategorije: vrlo zloćudne od početka, prijelazne i relativno dobroćudne.

Kod najzloćudnijih oblika zabilježene su raširene i brze mutacije i karcinomi su rasli toliko brzo da su se vjerovatno proširili tijelom i prije nego što su otkriveni. U tim slučajevima operacija kojom se otklanja primarni tumor može da odloži tretmane koji bi mogli da uspore napredovanje bolesti, napominju naučnici.

Najdobroćudniji oblici karcinoma ponašali su se suprotno. Njihov rast bio je toliko spor da nikad nisu predstavljali problem za pacijenta. Bilo je samo potrebno pratiti ih, kažu naučnici.

Kod prelaznih oblika postojali su izgledi da se u početku prošire na još samo jednu lokaciju u tijelu i u takvom slučaju bi bilo prihvatljivo njihovo operativno liječenje. Doktor Turajlik kaže da naučni tim nema nedoumice u vezi sa tim da li su rezultati istraživanja primjenljivi i na druge vrste karcinoma.

Istraživanje je pokazalo i da su se najranije mutacije u karcinomu događale i do 50 godina prije otkrivanja raka bubrega.

Direktor britanske Organizacije za istraživanje raka Harpal Kumar kaže da je istraživanje prijelomno jer su ljekari već godinama suočeni sa situacijom u kojoj naizgled iste dijagnoze kod pacijenata imaju potpuno različite ishode.

- To je izuzetno značajno zbog toga što ćemo, nadam se, moći da predvidimo kojim će putem rak ići kod svakog pojedinačnog pacijenta, što to će nas dovesti do tretmana prilagođenih pojedinačnim potrebama pacijenata - rekao je.

 

 



Zadnje dodane

Preporučujemo

Balkan i BiH između 'Yes' i 'Nyet'

Kao ključni akter u postizanju dejtonskog sporazuma Sjedinjene Države, naravno, ne trebaju lekcije iz balkanske istorije – njihovi diplomati naslušali su ih se u godinama pregovora sa zlim momcima tog podneblja