Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

SA SESTROM JUNAČKI POGINUO ZA SLOBODU: Znate li koji je Banjalučanin napisao stihove partizanske pjesme "Po šumama i gorama"?

24. 09. 2018 - 09:25
|
|
by udrimuski.ba
|
foto: prtscr

"Po šumama i gorama" je partizanska pjesma nastala tokom Narodnooslobodilačkog rata.

Melodija potiče od Crvene armije u Sibiru iz razdoblja Ruskog građanskog rata. Ruska verzija, poznata pod nazivom Po dolinama i gorama (rus. По долинам и по взгорьям) je 1929. proglašena za Partizansku himnu. Popularnost ove pjesme se vremenom proširila izvan granica Sovjetskog Saveza. Tokom Španskog građanskog rata nastala je verzija na španskom jeziku. Tokom Drugog svjetskog rata pjesma je doživjela novu popularnost kako među pripadnicima Crvene armije, tako i među pripadnicima oslobodilačkih pokreta širom Evrope, pa tako nastaju verzije na francuskom, njemačkom, grčkom i drugim jezicima. Posebnu popularnost je stekla verzija na srpskohrvatskom jeziku koja je postala nezvanična himna jugoslovenskih partizana.

posumamaigorama

Tekst za poznatu partizansku pjesmu „Po šumama i gorama” je napisao Banjalučanin Mirko Kovačević, koji je živio u banjalučkom naselju Mejdan/ Obilićevo. "Autor ove partizanske pjesme Mirko Kovačević i njegova sestra Zora živjeli su u ovom dijelu grada, a 1941. godine poši su u revoluciju i junački poginuli za slobodu" piše na spomen ploči na kući u ovom banjalučkom naselju.

Tekst pjesme: Po šumama i gorama

Po šumama i gorama naše zemlje ponosne idu čete partizana, Slavu borbe pronose!

Neka čuje dušman kleti Krvavi se vodi rat, Prije ćemo mi umrijeti Nego svoje zemlje dat'!

Kaznićemo izdajice, Oslobodit narod svoj, Kazaćemo cijelom sv'jetu Da se bije ljuti boj!

Crne horde nas ne plaše, Krv herojska u nas vri, Mi ne damo zemlje naše Da je gaze fašisti!

 



Zadnje dodane

Rabija bila prva žena iz svog kraja koja je otišla na bauštel

Život Rabije Karić, 70-godišnjakinje iz Orahovice Donje kod Gračanice, nije bio lagan. Kao najstarije dijete u mnogočlanoj porodici, radila je i ženske i muške poslove u kući i van nje te imala obaveze prema mlađoj braći i sestrama, koji su rasuti po svijetu: od Malezije i Njemačke do Hrvatske i Slovenije

24 MØNØLØG

Povodom obilježavanja 24 godine postojanja i djelovanja, kulturne asocijacije Ambrosia, u Galeriji Zvono u Sarajevu, od 18. februara 2018. bit će postavljena izložba grafika i video instalacija 24 MØNØLØG

Preporučujemo

Govornica: Darko Došlo i Dejan Kožul

Šta još trebamo znati o Aleksandru Vučiću, zvanom picousti ( ja stvarno ne znam zašto ga tako zovu, možda voli talijansku kuhinju, a picu naročito) u svako slučaju iz Beograda je za ROM, izvjestio Dejan Kožul, dopisnik FTV

DEKADENCIJA, emisija za kulturnu dekontaminaciju

U ovosedmičnoj Dekadenciji, emisiji Radija OTVORENA MREŽA, koju uređuje i vodi novinarka Vanja Šunjić, gost je bio Veselin Radević, frontmen grupe Dick is Dead. Radević je pričao o tome kako je stvarati u Doboju i kako ne propasti, vječno ostavši hard core... :)

Govornica: Rubina Čengić i Adis Ramić

Ramić je pokušao odgovoriti na pitanje kako je moguće da prema zvaničnim podacima, preko 700 osoba ima dijagnozu raznih mentalnih oboljenja, a nisu zbrinuti i kako je moguće da se ubijeni Edin Gačić nalazio na slobodi bez nadzora, a direktor zatvora iz Bihaća, gdje je ovaj izvršavao kaznu, je upozoravao na njega da je opasan.