Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

skinlijevo skindesno

"Zapadni Balkan zaostaje 60 do 100 godina za EU"

04. 12. 2018 - 10:12
|
|
by udrimuski.ba/nezavisne.com
|
foto: nezavisne.com

Mateo Bonomi sa Instituta za međunarodne odnose iz Rima smatra da će zemljama Zapadnog Balkana biti potrebno 60 do 100 godina da dosegnu prosječan bruto domaći proizvod zemalja Evropske unije.

Govoreći na dvodnevnoj međunarodnoj konferenciji "EU i Balkan: Povratak realpolitike" u Medija centru u Beogradu, Bonomi je konstatovao da je politička ekonomija glavna prepreka za razvoj Zapadnog Balkana u pogledu demokratije, vladavine prava, stabilnosti i prepreka približavanju članstvu EU.

On je ocijenio da je kriza na Zapadnom Balkanu disproporcionalna snažnoj potrebi tih zemalja za integracijom sa EU.

"Rezultat je da su zemlje Zapadnog Balkana nagomilale trgovinski deficit sa EU od 97 milijardi evra, a paralelno su rasli njihovi dugovi. Istovremeno, pomoć dolazi iz pristupnih fondova i ona se kreće od 40 miliona evra za Crnu Goru do 200 miliona evra za Srbiju, što nije dovoljno da se premosti disbalans i pospješi razvoj zemalja Zapadnog Balkana", smatra Bonomi.

On je ocijenio da su sve zemlje Zapadnog Balkana zavisne od EU i da su, što se tiče ekonomije, te zemlje već dio EU, te se tako "72 odsto njihove trgovine odvija sa članicama EU, a između 75 i 90 odsto bankarskog sistema drže evropske banke — njemačke, austrijske, italijanske, francuske i skoro sve balkanske države su usvojile evro kao svoju valutu".

"Uprkos tome, to ne pomaže Zapadnom Balkanu u razvoju, i dalje je daleko od benefita evropskih integracija. Procjenjuje se da će zemljama Zapadnog Balkana trebati 60 do 100 godina da dosegnu prosječni bruto domaći proizvod članica EU", rekao je Bonomi.

Kako kaže, Srbija i Bosna i Hercegovina još uvijek nisu dosegle svoj BDP iz 1989. godine, a Crna Gora je to uspjela tek prošle godine.

On je upozorio da će do sredine vijeka još dva miliona ljudi napustiti Zapadni Balkan, što se u ekonomskom pogledu može odraziti na smanjenje mogućnosti za rast i razvoj, a u političkom, dovesti do novih destabilnosti. Bonomi je primjetio i razlike u odnosu prema benefitima koje donosi članstvo u EU, prenio je Tanjug.

Kaže da su najviše skeptični građani Srbije i Bosne i Hercegovine, manje Crnogorci, a najmanje Albanci, te da je Albanija u proteklih 30 godina udvostručila svoj BDP.

"Ljudi su sve manje ubijeđeni da EU može da ponudi rješenje za ekonomske problema", rekao je on.

Italijanski ekspert, koji je radio na programima "EU, politika i institucije" i "Istočna Evropa i Evroazija", posebno posvećen procesu integracije Balkana i EU, naglašava da EU treba da se fokusira na ekonomski razvoj i da politika proširenja ne može da se odvija bez ekonomskog približavanja zemalja.

"EU mora naći način da izdvoji više sredstava koja bi bila proporcionalna nivou ekonomske integracije Zapadnog Balkana i EU", rekao je Bonomi.

Smatra takođe da će Srbija teško bez pomoći EU uspjeti da ispuni sve uslove do 2023. godine da bi 2025. pristupila EU kao što je najavljeno.

Pitanje je, kaže on, koliko EU trenutno može da podrži taj proces i da se više angažuje u regionu jer je i njena budućnost neizvjesna. Na pitanje šta bi EU imala od prijema zemalja Zapadnog Balkana, Bonomi podsjeća da je Zapadni Balkan okružen članicama EU i članicama NATO i da ne bi bilo dobro da usred EU "imamo crnu tačku", prenosi Tanjug.

"Zapadni Balkan se nalazi između najosjetljivijih članica EU, u političkom, ekonomskom i bezbjednosnom smislu, i ne bi smio biti izuzet iz šireg procesa konsolidovanja EU, posebno ako hoćemo da spasimo EU", rekao je Bonomi.



Zadnje dodane

Ivanov: Nisam htio uvesti ratno stanje

Predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov negirao je da je 27. aprila prošle godine namjeravao da nasilje u makedonskom parlamentu iskorisiti za uvođenje ratnog stanja

Preporučujemo

DEKADENCIJA, emisija za kulturnu dekontaminaciju

Ove srijede u Dekadenciji, emisiji Radija OTVORENA MREŽA koju uređuje i vodi novinarka Vanja Šunjić, skoknuli smo do Mostara da vidimo šta će se dešavati na tribini o kulturi sjećanja, pronašli još jednu projekciju filma "Srbenka" u Sarajevu i razgovarali sa Berinom Tuzlićem