Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

Darko Cvijetić: Drugi je imperativna potvrda nas

28. 11. 2018 - 15:12
|
|
by udrimuski.ba/6yka.com
|
foto: 6yka.com

Pjesnik Darko Cvijetić i njegova zbirka Ježene kožice u užem su izboru za evropsku književnu nagradu Europejski Poeta Wolności (Evropski pjesnik slobode) koju dodjeljuje Međunarodni književni festival u Gdanjsku.

Ježene kožice objavljene su prošle godine za zeničko Vrijeme, a sama nominacija znači da će ova Cvijetićeva zbirka 2019. godine biti objavljena na poljskom jeziku. Darko Cvijetić živi u Prijedoru, gdje radi kao pozorišni reditelj i dramaturg. Osim poezije piše i kratke priče, a Ježene kožice njegova je deseta objavljena knjiga. Njegove pjesme prevođene su na različite jezike.

Sljedeće godine izlaze Cvijetićeve tri knjige: JEŽENE KOŽICE na poljskom, SNIJEG JE DOBRO PAZIO DA NE PADNE, poezija/poetska proza (VBZ Zagreb/Beograd/Sarajevo) i kratki roman SCHINDLEROV LIFT  (Buybook).

Sa Darkom za BUKU razgovaramo o njegovoj poeziji, slobodi, životu u BiH I drugim temama.

Darko, tvoja zbirka "Ježene kožice" u užem je izboru za evropsku književnu nagradu Europejski Poeta Wolności (Evropski pjesnik slobode) koju dodjeljuje Međunarodni književni festival u Gdanjsku. Koliko ti znači što si se našao u ovom užem izboru?

Svakako, to je veliki uspjeh i pokazatelj da se nježna riječ ipak može zabosti u grubo uho, da parafraziram Majakovskog. Potrebna je oštrina nježnosti i određeni stupanj beskompromisnosti.

Imajući u vidu tvoju poeziju i teme kojim se baviš šta je po tebi pjesnik slobode?

Bio bi to onaj koji izboreni stupanj slobode još stiže i opjevati. Pjesnik slobode je naš suvremenik, onaj koji bi morao gledati svojem vremenu u lice, prepoznajući u njemu svovremenost.

Koliko je važno da poezija bude slobodna, odnosno šta je to “slobodna poezija”?

Ako nije slobodna, poezija ne postoji. Slobodna poezija je slobodna od svega što bi moglo skratiti njezin pogled na SADA. Slobodna poezija oslobođena je bilo koje vrste moranja, ili služenja ičemu – grupi, udruženju, naciji, spolu, boji kože, religiji....

Ovaj uži izbor znači da će tvoje pjesme biti prevedene na poljski jezik. Koliko je važno da poezija prelazi te naše granične barijere, da bude slobodna u svijetu?

Jezik je amorfan i podložan neprekidnom kretanju. Svaki odlazak u jezik Drugog je praznik za govor Prvog i uvećanje moći govorenja za Drugog. Sloboda pjevanja čak prethodi slobodi govorenja. Meni je poljski jezik važan prija svega zbog čitača poezije, kojih Poljska ima na pretek (najviše pjesničkih nobelovaca dolazi upravo iz poljskog jezika). Onaj koji prevodi poeziju (u mojem slučaju potpuno nevjerojatni Milosz Waligorski) zapravo vas PREPJEVAVA, a to jest ponovno zidanje konstrukta vaše pjesme.

Imajući u vidu da su iza naš izbori i burno političko razdoblje kako komentarišeš trenutno stanje u BiH?

Ludilo izbora je iza nas, ali se plašim da stanje u BiH i nije više nikakvo stanje, već permanentno iščekivanje nekog stanja. Vrlo se teško naša zajednica može nazvati “društvo”, jer to podrazumijeva čitav set civilizacijskih normi koje su ovdje još uvijek neprihvatljive.

Ljudi iz cijele zemlje odlaze u potrazi za boljim životom, za sigurnom platom. Možemo li zadržati ljude u BiH, je li to uopšte moguće?

Iz uređenog društva se odlazi. Društvo se samo instiktivno bori da zadrži svakog svoje građanina, ali ne i ovo društvo. Ovo i nisu odlasci – ove je EGZODUS. Trudim se biti posve precizan. EGZODUS znači – izlazak. Odavde se dakle ne odlazi, odavde se izlazi. Mislim  da ovakav IZLAZAK znači oproštaj od mogućnosti da za našeg bivanja na zemlji – vidimo ikakvo društvo ovdje, ponovno. Definitivan poraz i za nas koji ćemo plaćati biološku “ostaninu” i ostati zamrznuti u čekanju. A kakvi momci su ginuli za vrhove brda, za kote, za komade šume....Potpuno uzaludno! Pjesnička pravda za ničija brda...

Gluma, poezija, dramaturgija, koliko umjetnost kojom se baviš tebe čini slobodnim, koliko je važno umjetniku da bude slobodan?

Umjetnost me otkriva meni – čini me slobodnim, oslobađa me. Kao jedini dio svemira koji mogu promijeniti, važno je da teritorij sebe držim zdravim, slobodnim i neokupiranim. Treba sebe oplemeniti, pravljenjem prostora u sebi za Drugoga!

Koliko je u toj slobodi važna odgovornost prema drugom, čini mi se da to često zaboravljamo?

Ne možete naći prostor za Drugoga u sebi, ako ga prvo ne osnujete, čuvate i zalijevate. Odgovornost za drugog jest potvrda našeg ljudoljublja.

Kako prihvatiti Drugog u svoj njegovoj različitosti, kako poštovati njegovu slobodu

Samo Drugi i može potvrditi Vašu i Vi njegovu slobodu. Njegova sloboda je okvirni prostor za njegovo razumijevanje i prihvaćanje nas. Drugi je imperativna potvrda nas

Jedna pjesma iz zbirke po tvom izboru…

KRV U STOLICI

Ostarjeli pedesetgodišnji snajperist
Obično bi u pozadinskoj bazi čekao da ga pozovu s prve linije
Što je značilo da je s druge strane njihov snajper i da treba početi
 
Dugonišanski mali rat njih dvojice
Nad glavama nad rovovima u krošnjama
 
Dvadesetri su godine prošle sad ide na rektoskopiju
Zvali ga s onkologije – ta linija znate taj ugrušak kojeg vidim sitnog
Treba ga eliminirati rekao je
Rektoskopist bivšemu snajperisti
 
Poslije puši cigaretu u parku bolnice
Zna da ga već uračunat zanosi
Blagi vjetar zdesna
Između njega i smrti



Zadnje dodane

Zimski salon knjige od 13. do 24. decembra u "Collegium artisticumu"

- Ove godine svoju produkciju prezentirat će izdavači iz BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije, kao i knjižari na 45 štandova. Učestvovanje su prijavili i Institut za historiju, Institut za jezik i Orijentalni institut kao i Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica, Zemaljski muzej - saopćio je organizato

Preporučujemo

Govornica: Saša Leskovac

Leskovac je objasnio da je zakonodavni okvir dosta dobar, ali da u praksi nema adekvatne zaštite žena žrtava nasilja u porodici jer nema novca