Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

Dan kada se okupila partizanija u Mrkonjiću

25. 11. 2018 - 16:20
|
|
by udrimuski.ba/avaz.ba
|
foto: avaz.ba

Nedavno, na Partizanskom groblju u Mostaru, reče vispreni Fadil Novalić: „Da po'sjetimo, riječ partizansko dolazi od riječi partizani.“

Za avaz.ba piše: Feđa Isović

Nakon ovog oštroumnog zaključka, do koga je, vjerujem, došao nakon niza godina analiza, lingvističkih istraživanja i dedukcijskih metoda, Fadilaga doda i ovo: „Moramo sebi pojasniti da partizani nisu bili tek obični ljudi, zato što su bili na tom putu, putu borbe protiv antifašizma.“

SDA u svom kapacitetu ima respektabilan niz zbunjenih likova

Baš je to Fadil sebi fino pojasnio. Sličnu izjavu, u više navrata, lupetale su i druge Fadilove stranačke kolege, pa iz toga možemo izvući nekoliko preciznih zaključaka.

Pod A, stranka SDA je organizacija koja u svom kapacitetu ima respektabilan niz zbunjenih likova koji ne znaju jesu li pošli il' su došli. Pod B, riječ je o ljudima koji, moguće podsvjesno, žale za ishodom Drugog svjetskog rata.

Upravo zbog njih i sličnih, veoma je važno sjetiti se i podsjetiti, što bi rekao Fadil – po'sjetiti, na neke važne datume vezane za partizanski pokret, a riječ „partizanski“, gle li čuda, kao i „partizansko“, potiče od imenice „partizan“, kako mudro zaključi premijer.

Jedan od tih datuma, moguće i najvažniji za našu zemlju, je 25. novembar. Dan kada je održano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) u Mrkonjić-Gradu. Ime jeste malo nezgrapno, pa hajde da zbog raznih Fadila pojasnimo: riječ “Zemaljsko” ima semantički korijen u imenici “zemlja”.

E, šta se značajno desilo toga dana 1943. godine pa da, mada je riječ o zvaničnom državnom prazniku, iz godine u godinu, iznova tvrdim kako se preskromno obilježava taj datum? Nije se desilo ništa značajno, izuzev što je toj istoj državi vraćena državnost i potvrđene su njene istorijske granice, koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne. Eto, samo ta sitnica se desila. Ništa bitno, Fadile. I samo da neupućenima pojasnim, vokativ “Fadile” ima semantički korijen u vlastitoj imenici “Fadil”.

Bošnjačka elita našla način da slavi vlastite izdajice svoga naroda

Nakon što je okupatorska turska sila Bosni oduzela državnost 1463. godine, 25. novembra 1943. partizanija okupljena u Mrkonjić-Gradu vraća Bosni i Hercegovini ono što joj pripada.

Znam, potpuno sam svjestan da će to što Tursku nazivam okupatorskom silom šokirati profinjeno bošnjačko uho, ali vrijeme je da im neko to pojasni. Osmanlije su bile okupatori naše zemlje, a begovi izdajice ili da ih nazovemo nešto novijom definicijom kvislinzi, koji su uzimali poreze od bosanske sirotinje i slali ih u Stambol, a sve zato da bi oni mogli guzičariti i žderati na svojim minderima.

No, i pored ovog istorijskog fakta, bošnjačka elita je našla način da slavi vlastite izdajice svoga naroda. Teško je naći i jednog bega po kome nije nazvana ulica u Sarajevu, i to mahom u strogom centru. Tako, recimo, moju ulicu Filipa Kljaića, partizana koga su četnici okrenuli na ražnju na romanijskoj visoravni, zamijeni ulica Kemal-bega.

O prvoborcu, antifašisti i partizanu Filipu Kljaiću vjerujem da čak i prosječan pripadnik SDA ponešto zna. Međutim, o Kemalbegu čak ni oni, siguran sam, nemaju pojma. Zašto? Pa zato što je riječ o istorijski potpuno marginalnoj osobi, izdajici i kvislingu, koga je najbolje jednom prilikom opisao drug Nijaz Duraković: “Kemalbeg je bio poznat jedino po tome što je mogao sam pojesti sedam kila bureka i zaliti to sa tri litra jogurta.”

Država u kojoj će svi imati ista prava, i Sejdić, i Finci, i Pilav

Bilo je to u intervjuu koji je vodio Bakir Hadžiomerović, dobro se sjećam, a voditelj se umalo od smijeha nije prevrnuo sa stolice. Nijaz, i dalje ozbiljan k’o pištolj, reče: “Vama smiješno, ali ja vam govorim istorijski fakat. Pola janjeta je Kemalbeg mogao pojesti sam.”

Od 247 vijećnika, koji toga hladnog novembarskog dana izglasaše da se Bosni i Hercegovini vrati državnost, pazi sada ovo, niti jedan nema ulicu u glavnom gradu te iste države! Kako je to moguće!? Eto, moguće je. Ni po jednom od njih se ne nazva neka institucija. Kako je to moguće? Eto, moguće je. Ni po jednom od njih se ne zove neka škola u Sarajevu. Kako je to moguće. Eto, moguće je.

Ali se ulice zovu po begovima, a škole po, recimo, dokazanom fašističkom misliocu i budali Mustafi Busuladžiću. I onda se trebamo čuditi kada nam zvaničnici, poput Fadila, kažu kako su na pravoj strani bili oni koji su se u Drugom svjetskom ratu borili protiv antifašizma. Lapsus? Ne bih rekao. Šta je babi milo, to joj se i snilo, kaže mudra narodna poslovica. I da ne bude zabune, riječ “narodna” semantički dolazi od imenice “narod”.

Osim niz važnih zaključaka koje je partizanija donijela u Mrkonjić-Gradu, ono što treba izdvojiti je činjenica da je Bosna i Hercegovina, odlukom na ovom zasjedanju, definirana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi imati ista prava. Da ponovimo, nije zgoreg: “Svi imati ista prava.” I Sejdić, i Finci, i Pilav.

Isović: Osim niz važnih zaključaka koje je partizanija donijela u Mrkonjić-Gradu, ono što treba izdvojiti je činjenica da je Bosna i Hercegovina, odlukom na ovom zasjedanju, definirana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi imati ista prava
Isović: Osim niz važnih zaključaka koje je partizanija donijela u Mrkonjić-Gradu, ono što treba izdvojiti je činjenica da je Bosna i Hercegovina, odlukom na ovom zasjedanju, definirana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi imati ista prava

Kako se Dodik naježi, dobije nagon za povraćanje

Ko bi rekao da to može biti tako jednostavno. Svi ista prava? Pa kako im je samo to palo na pamet? Jesi vidio te partizanije, jest namazana? Svi ti zaključci doneseni na ZAVNOBiH-u danas bi bez problema bili prihvaćeni od Evropske unije i svake Venecijanske komisije.

Ove današnje budale su nam napravile državu gdje nas po Strazburu može tužiti svaki treći građanin ove zemlje kome to naumpadne. Pa, zar nije besmislena država u kojoj ja nemam pravo da se kandidiram za Predsjedništvo države, a jedan, recimo, Milorad Dodik, eto, ima? Ima li tu pameti i pravde?

Taj isti Dodik se naježi, dobije nagon za povraćanje, a iz debelog crijeva mu nekontrolirano navale vjetrovi kada se spomene 25. novembar. Mada je najmanje trećina mrkonjićkih delegata bila srpske nacionalnosti, on prošle godine izjavljuje:

“Republika Srpska je protiv donošenja zakona da se 25. novembar proslavlja kao dan državnosti BiH. Ovaj datum može biti praznik jednog ili, eventualno, dva naroda u BiH, a nije praznik BiH.”

Na koja dva naroda je mislio, nije pojasnio. Ali, bit ću slobodan pa zaključiti da iz njegove izjave proizilazi da bi ovo trebao biti praznik Federacije.

247 vijećnika radilo do četiri sata ujutru bez naknade

Đe on nalazi tu logiku, nije jasno. Kakve veze entitet Federacija ima sa ZAVNOBiH-om? Baš bih bio iznenađen kada bi se ustanovilo da se u nekom od zaključaka iz Mrkonjić-Grada spominje Federacija ili, nedobog, Republika Srpska.

Takvu glupost, kao što je entitetska podjela Bosne i Hercegovine, partizanija nije mogla smisliti, nema teorije. To je, naravno, dejtonska novotarija mediokritetskih tokmaka koji nas, građane, drže u blatu i ponižavaju evo već decenijama.

Da bi se vidjelo o koliko se ozbiljnim i radnim ljudima tu radilo, treba reći da je 247 vijećnika radilo od 25. do 26. novembra u četiri sata ujutro, mada nisu imali plaćene putne troškove, niti nadoknade na odvojen život i rad po raznim komisijama. Ove danas ne možeš natjerati ni da se sastanu, a kamoli da rade do četiri ujutro.

Novembra 29., dakle samo nakon nekoliko dana, ova odluka ZAVNOBiH-a je potvrđena i ozvaničena na Prvom zasjedanju AVNOJ-a, odnosno Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, u Jajcu.

I da pojasnim raznim fadilima, grad Jajce ne vuče semantički korijen od imenice testisi, nego od imenice jaje.



Zadnje dodane

Zimski salon knjige od 13. do 24. decembra u "Collegium artisticumu"

- Ove godine svoju produkciju prezentirat će izdavači iz BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije, kao i knjižari na 45 štandova. Učestvovanje su prijavili i Institut za historiju, Institut za jezik i Orijentalni institut kao i Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica, Zemaljski muzej - saopćio je organizato

Preporučujemo

Govornica: Saša Leskovac

Leskovac je objasnio da je zakonodavni okvir dosta dobar, ali da u praksi nema adekvatne zaštite žena žrtava nasilja u porodici jer nema novca