Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

skinlijevo skindesno

Političari još nisu naučili sve prednosti društvenih mreža

14. 09. 2018 - 09:28
|
|
by udrimuski.ba / N1
|
foto: N1

Izvor: N1

Prednosti virtualnog svijeta nisu promakle ni političarima u Bosni i Hercegovini. Pogotovo u periodu predizborne kampanje, koja je na društvenim mrežama počela mnogo ranije od predviđenog roka. Facebook, Twitter, Instagram - preplavljeni snimcima i slikama sa stranačkih skupova, porukama kandidata, sloganima.

Stranke, pojedinci, koalicije. Danas su gotovo svi na Facebooku. Zašto? Internet pruža mogućnost građanima da u svakom trenutku, ukoliko su pri računaru, mogu vidjeti predizborne aktivnosti u svakom dijelu Bosne i Hercegovine. No, šta je ono što nedostaje? Novinar BIRN-a, Mladen Lakić, radio je analizu.

"Mi i dalje imamo profile koji su formalni, sastoje se iz onoga što su birači već ranije mogli da vide u medijima, najčešće su to FB stranice gdje se prenose sadržaji sa skupova, gostovanja u debatama, emisijima, dakle to je već viđeno. S druge strane Twitter, koji je popularan među mlađom populacijom, Instagram - koji je ekstremno popularan, ostaju zanemareni", smatra Lakić.

Dakle, nedostaje neobičnih sadržaja. Primjera radi, detalji iz privatnog života. Stavovi o nekim temama koje nisu pretjerano eksploatisane u javnosti. Nedostaju interaktivniji profili, kao što je recimo slučaj sa zemljama regije ili Evropske unije, gdje i najviši političari nerijetko učestvuju u raspravama i razmjeni mišljenja putem društvenih mreža sa građanima.

Novinar BIRN-a pojašnjava da je trenutna situacija na društvenim mrežama takva da aktuelna opozicija ima prednosti nad aktuelnim vladajućim. Više truda ulažu u objave. No nije sve crno-bijelo.

"Oni te profile ne nude na način da će ponuditi nešto novo, da će ono izdvojiti svoje vrijeme da će stajati iza tog profila. Obično to radi nekakav tim, neko ko vodi kampanju, ljudi koji su za to zaduženi i mislim da bi, kada bi kandidati odlučili da odvoje barem sat vremena dnevno da direktno komuniciraju s biračima, postigli mnogo veći ne samo broj lajkova nego naprosto proširili svoj uticaj",  zaključuje Lakić.

No, društvene mreže su "siva zona" za Centralnu izbornu komisiju. Ni zakonske odredbe o korištenju interneta u predizborne svrhe nisu najjasnije. Bez obzira što djeluje kao da kampanja na FB, Twitteru, Instagramu traje već duže vrijeme, problem je u dokazivanju nepravilnosti.

"Nažalost u dosadašnjem radu CIK niti po prijavi, niti po službenoj dužnosti, nije mogla u postupku dokazati da je Izborni zakon prekršen putem društvenih mreža iz prostog razloga što u postupku nismo mogli pribaviti zakonit dokaz u smisli ko je izvršio plaćanje, ako je to u pitanju, ili kome pripada otvoreni nalog na društvenoj mreži", otkriva Maksida Pirić, CIK BiH.

Uz minimalnu mogućnost reagovanja Centralne izborne komisije, čak i kada su ozbiljna kršenja Zakona evidentna, društvene mreže pružaju niz potencijalnih manipulacija. Od kupovine lajkova i osoba koje na mrežama rade po nalogu stranačkih centrala.



Zadnje dodane

Preporučujemo