Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

Vanja Šunjić / Žrtve humanitarne pomoći u zlatnoj eri karijesa / Nenad Veličković / Sarajevski gastronauti

17. 08. 2018 - 12:55
|
|
by udrimuski.ba/bookstan.ba
|
foto: bookstan.ba

Knjiga proznih minijatura „Sarajevski gastronauti“ autora Nenada Veličkovića  sjajan je primjer nekonvencijalnog poigravanja sa književnim oblicima, gdje naziremo i tragove mikroeseja, ispreplitane s memoarskim i dnevničkim bilješkama. No, za one koji su se ranije susretali sa Veličkovićevom književnom lucidnošću, stilom i jezikom, ovo može biti djelo dobro poznato na tragu onoga što je ovaj autor davno trasirao kao svoju poetičku osobenost.

Nenad Veličković rođen je u Sarajevu 1962. godine, gdje i danas stvara i radi kao profesor na Filozofskom fakultetu, te uređuje nekoliko listova i časopisa. Sarajevo je stalni hronotop u Veličkovićevim djelima, što najbolje vidimo u romanima „Konačari“ i „Sahib“, te zbirci priča „Đavo u Sarajevu“… Sve pomenute knjige su doživjele reizdanja, a prevođena su na italijanski, makedonski, njemački, mađarski, bugarski, engleski, poljski i slovenački jezik.

Drugo izdanje Sarajevskih gastronauta dopunjeno je ratnim fotografijama Milomira Kovačevića Strašnog, koje Veličkovićevu knjigu dodatno oneobičavaju. Dva autora uz pomoć prijatelja i dragih osoba izabrali su oko 50-ak fotografija koje pričaju priče grada pod opsadom i savršeno se prožimaju sa tekstom.

Tokom rata, i neposredno nakon njega, Sarajevski gastronauti su izlazili  kao kolumne u magazinu Dani, nakon čega je izdavačka kuća ZID objavila prvo objedinjeno izdanje,  opremljeno efektnim vinjetama Admira Mujkića, na kojima se kralj Tvrtko s početka priča pojavljuje u anegdotalnim situacijama.

Danas, toliko godina nakon rata, čitajući ovu knjigu, čitatelj dobija jednu posve drugu dimenziju rata, onu humanu, toplu i duhovitu, jer i toga je, dakako bilo. „Sarajevski gastronauti“ su ratno djelo bez teških scena, bez krvi, bez smrti, bez velikih optužbi… Ali time više svjedoče svojom neposrednošću o stravičnosti ratne prošlosti, ali i nezadrživom životu.

Kroz 24 prozne minijature na 116 stranica, Veličković nas vodi duž historije Bosne i Hercegovine, od kralja Tvrtka, pa do posljednjeg rata. Sve je dakako začinjeno našom nasušnom glađu, onom elementarnom, i sve se svodi na hranu, te nas dovodi do zaključka da se ovdje uvijek dobro jelo ili bar mislilo o tome, a posebno kada hrane nije bilo.

Svaka prozna minijatura počinje zgodama kralja Tvrtka i njegovih podanika na kraljevskom gradu Bobovcu, te svekolikog pučanstva oko njega, a onda se radnjom vrtoglavo seli u dolinu Miljacke, gdje na ironičan i autoironičan način opisuju posljednji rat i gastronomski rituali starih adaptiranih Sarajlija, te umjetnost i „ljepotu“ preživljavanja u tih nekoliko (na)sušnih godina. Kreativnost se najviše pobudi u oskudici.

Ako smo prije rata imali rančeve na vješalicama pored vrata u kojima su stajale stvari za hitnu evakuaciju: nekoliko konzervi, gas-maska i baterijska lampa, ili ukoliko smo posjedovali katakombe sa utrapljenim namirnicama za crne dane, danas to zasigurno više ne postoji, jer svjesni smo da će svijet, dođe li do toga, ponovo deponovati svoje ubuđale robne zalihe po vascijelim obalama Panonskog mora. A onda ćemo mi morati da odgonetnemo kako se šta zove i čemu služi, ili ćemo jednostavno stvoriti surogate za nešto što nam upravo fali.

Veličković nam donosi u ovoj knjizi spoznaje o svjetskoj kulturi i umjetnosti, o biologiji, hemilji, fizici, isoriji… i to vrlo suptilno i nenametljivo i u funkciji narativa, a onda, kad nas uplete, kad zalutamo u njegove bajkovite odaje i duhovito iskrivljene percepcije, u njih, na kraju, ne želimo prestati vjerovati.

Ova knjiga je i svojevrsni gastronomski rječnik ratnog Sarajeva, iako termini nisu taksativno navedeni, nego integrisani u tekst i opisani kroz fabulu. Saznajemo tako recimo šta su jaja bez jaja, šta je sitnošapičanje, kutljačnjak, putohljeb, šta je hrana kosmonauta, ko su žrtve humaniratne pomoći, ili kada je zavladala zlatna era karijesa…

Kroz sam naslov djela, skovan od gastronomija i argonaut, autor nas vodi na putovanja i pokušava nam dočarati da osim faktografsko-historijske podloge,  egzistira i jedan paralelni, oslobođeni univerzum. U tom univerzumu, možda jeste materijalna oskudica, ali, dakako, nije duhovna. Ovo je knjiga koja će iznova biti uvijek rado čitana.



Zadnje dodane

Preporučujemo