Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

Festival kulture "Slovo Gorčina"

31. 07. 2018 - 14:56
|
|
by udrimuski.ba/ Vanja Šunjić
|
foto: udrimuski.ba/slovogorcina

Prošli vikend grad Stolac je bio kulturno središte Bosne i Hercegovine i ugostio najveće umjetnike iz regiona, na Festivalu kulture „Slovo Gorčina“.

Image may contain: one or more people

Programski sadržaj je bio i više nego bogat, a festival je započeo recitalom poezije Maka Dizdara u interpretaciji dijela glumačkog i autorskog tima predstave "Orfej sluša radio" nastale u produkciji Kazališta Marina Držića.

Na otvaranju festivala predstavili su se i mladi vizuelni umjetnici, a publika je imala priliku pogledati izložbu "Slovo Grubača: stećci u savremenoj umjetnosti" autora/ica Ajše Beširević, Enisa Čišiča, Bora Dizdara, Edina Durmiševića, Emira Durmiševića, Adisa Fejzića, Danisa Fejzića, Taide Jašarević i Armina Numanovića. Prvi dan festivala završen je muzičko-poetskim performansom Ahmeda Burića, kojeg je posvetio prerano preminulim prijateljima Aletu Puziću, Nisvetu Džanki i Predragu Luciću.

Pobjednica ovogodišnjeg Festivala kulture „Slovo Gorčina“ je Željana Vukanac sa zbirkom poezije "Prostori". Pobjednica je, osim objavljivanja rukopisa i promocije zbirke na narednom festivalu osvojila i novčanu nagradu. Druga nagrada pripala je Vladani Perlić, za zbirku "Posljednji mate sa Erazmom", dok je treću nagradu osvojio Srđan Sekulić, za zbirku "Kamene gore Spartohorija".

Drugi dan je započeo „Stolačkim ljetnim univerzitetom“, na kom su učestvovali  polaznici/e iz Bosne i Hercegovine i regiona, a nastavljen je književnom večeri gdje su se predsravili bh. autori Faruk Šehić, Damir Ovčina i Ahmed Burić. Nakon toga, program se preselio u prelijepe, inspirativne zidine starog grada Vidoškog, gdje su gitarista Miroslav Tadić i  violinistica Yvette Holzwarth imali koncert.

Image may contain: one or more people, people sitting and indoor

Na Stolačkom ljetnom univerzitetu o poeziji Maka Dizdara u širem kontekstu, od kanonizacije do života autora, govorile su Amila Buturović sa Univerziteta York u Torontu, Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Adrijana Vidić sa Sveučilišta u Zadru i Nadija Rebronja sa Državnog univerziteta u Novom Pazaru.
Zatvaranjem Stolačkog ljetnog univerziteta i promocijom knjige "Lutanja" autorice Aleksandre Jovičić s kojom je razgovarao Adnan Žetica završio je treći festivalski dan. Aleksandra Jovičić prošlogodišnja je dobitnica nagrade "Mak Dizdar“.

No automatic alt text available.

Nakog završetka festivala, razgovarali smo sa Gorčinom Dizdarom, unukom Maka Dizdara i Predsjednikom upravnog odbora festivala. 

ROM: Gorčine, kakvi su prvi utisci nakon festivala?

Gorčin: Ako zanemarimo iscrpljenost i umor, jako pozitivni. Sve je prošlo uistinu prelijepo, iako smo zbog kiše morali otkazati jedan od glavnih programa, predstavu „Orfej sluša radio“. Sve ostalo je bilo lijepo. Ja sam vrlo zadovoljan, a vjerujem da su i učesnici i gosti.

ROM: Šta je ono što bi izdvojio kao najznačajniji segment festivala, ako možeš biti objektivan?

Gorčin: Bilo bi nepravedno bilo koga izdvojiti, ili bilo koga favorizovati. Svi učesnici su bili genijalni i iznenadili me pozitivno, ali koncert Miroslava Tadića je bio uistinu fenomenalan i jako dobro posjećen. Ambijent je bio prekrasan, u zidinama grada Vidoškog; tako da bih to izdvojio, a osim toga, također i veče poezije Otta Tolnaja, vojvođanskog Mađara, autora preko trideset knjiga poezije, romana, eseja, te monografija posvećenih likovnim umjetnicima. Druženje sa Ottom Tolnajem je čast i privilegija. Divno je kada upoznate tako velike i značajne umjetnike i vidite koliko su pozitivni i skromni ljudi.

 

ROM: Ove godine ste dali priliku mladim umjetnicima. Upriličili ste niz izložbi mladih umjetnika, koju su debitanti, a i sama književna nagrada ide za prvu neobjavljenu zbirku. Jesu li zapostavljeni mladi kod nas i je li njihov rad na margini?

Gorčin: Kod nas su zapostavljeni i stari i mladi. Kod nas je sve manje-više zapostavljeno. Ali, to je jedan poseban aspekt, mladi književnici i umjetnici. Ne postoje etablirani putevi kako se afirmisati u široj javnosti. Nagrada „Mak Dizdar“ i izložba „Slovo Grubača“ nadam se da su doprinijeli toj afirmaciji.

ROM: Kakav je uopšte kvalitet kulture kod nas? Ako porediš „Slovo Gorčina“ i neke druge bh. festivale sa festivalima u regionu, pa i dalje, gdje smo mi?

Gorčin: Ima različitih festivala, boljih i lošijih, ali kod nas generalno nedostaje organizacijskih iskustava, marketinga, pa i dizajna i vizuelnog identiteta. Često se oslanjamo na obrasce ponašanja iz nekog predratnog sistema, pa i tu vidim nadu u mladima, koji moraju da nauče da funkcionišu u malo dinamičnijim okolnostima, no nažalost, naš edukativni sistem im pruža malo prilike za to učenje.

ROM: Je li vulgarna festivalizacija kulture? Vodi li ona komercijalizaciji, ili je to jedini način da kultura danas dospije do krajnjih konzumenata?

Gorčin: Naravno da nije lijepo što nam se čitava kultura svodi na festival, ali postoje festivali koji se nikako ne mogu nazvati vulgarizacijom, tu bih izdvojio i „Slovo Gorčina“. No, bilo bi lijepo da postoje sredstva koja se konstantno izdvajaju za kulturu, da recimo Makova hiža ne živi samo tokom ova tri dana, nego da živi tokom čitave godine, sa kulturnim sadržajem. Teško je raditi i nešto ozbiljnije graditi bez podrške. 

Image may contain: one or more people, crowd and outdoor


Razgovor možete poslušati na linku ispod.

 



Zadnje dodane

Zimski salon knjige od 13. do 24. decembra u "Collegium artisticumu"

- Ove godine svoju produkciju prezentirat će izdavači iz BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije, kao i knjižari na 45 štandova. Učestvovanje su prijavili i Institut za historiju, Institut za jezik i Orijentalni institut kao i Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica, Zemaljski muzej - saopćio je organizato

Preporučujemo

Govornica: Branislav Borenović

U razgovoru sa slušaocima Radija OTVORENA MREŽA, Borenović je rekao da BiH treba posmatrati kao akcionarsko društvo u kom svaka partija ili entiteti imaju određeni broj dionica i ponašaju se prema državi Bosni i Hercegovini kao prema svom vlasništvu