Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

Kako je Mona Liza postala najpoznatije umjetničko djelo na svijetu zahvaljujući jednom lopovu

18. 06. 2018 - 07:46
|
|
by avaz / blic.rs / udrimuski.ba
|
foto: blic.rs

"Mona Liza" na izložbi u Galeriji Ufici u Firenci 1913. godine

Iz pariškog muzeja Luvr 21. avgusta 1911. godine ukradena je čuvena "Mona Liza" (Mona Lisa) Leonarda da Vinčija (Leonardo da Vinci). Organizirana je portraga u cijelom svijetu, a završena je dvije godine kasnije, kada je dragocijena slika nađena kod sitnog kradljivca Vičenca Peruđe, koji je nekada radio u muzeju.

Ušao je bez problema

Peruđa je kasnije rekao da je ušao u zgradu tako što je obukao bijeli zaštitni mantil koji su zaposleni muzeja nosili. Umiješao se među osoblje koje je ulazilo na sporedni ulaz i tako neprimjetno ušao u zgradu.

Šetao se po ogromnoj zgradi među ostalim osobljem sve dok nije dospio u prostoriju u kojoj je visila čuvena Leonardova slika. Sačekao je da svi izađu. U to vrijeme nisu postojali alarmni sistemi, pa je skinuo sliku i brzo otišao do najbližeg stepeništa. Izvadio je sliku iz rama, sakrio je ispod mantila i izašao.

Nacionalni arhiv u Parizu dovodi Peruđine tvrdnje u pitanje. Oni ističu da je bio prenizak da bi mogao da sakrije sliku ispod mantila dok ga je nosio i vjeruju da je skinuo mantil, uvio sliku u njega, a zatim izašao, opet kroz vrata za osoblje.

Iako je rođen u Dumenci (Italija), Peruđa je živio u Parizu. Pošto nije znao šta da radi sa slikom, sakrio ju je u starom sanduku u svom stanu dok ne smisli šta će dalje. Prošle su dvije godine.

U namjeri da se riješi slike, otputovao je u rodnu Italiju. U Firenci je stupio u vezu s vlasnikom umjetničke galerije Alfredom Đerijem. Peruđa je kasnije tvrdio da je samo htio da vrati sliku u zemlju porijekla i da je umjetničko djelo ukrao isključivo iz patriotskih razloga.

Nema nikakve veze s patriotizmom

Đeri je posumnjao i posavjetovao se s drugim vlasnikom galerije. Zajedno su zaključili da je riječ o originalnoj Da Vinčijevoj slici. Ubijedili su ga da im povjeri sliku na čuvanje, a uznemireni Peruđa je to jedva dočekao. Vlasnici su pozvali policiju i uhapšen je.

Profesor umjetnosti Noa Černi tvrdi da je Peruđa mislio da će ga italijanski narod veličati kao heroja. Umjesto toga, završio je u zatvoru, a slika je 1913. vraćena u Luvr.

Prema drugoj teoriji, to što je riješio da deponuje sliku u Đerijevoj galeriji nema nikakve veze s patriotizmom, već je namjeravao da je proda po astronomskoj cijeni. Krajem 1911. Peruđa je pisao ocu da će "odjednom" da se obogati.

Pošto nisu znali šta da urade s počiniocem, vlasti su ga osudile na kratku kaznu od sedam mjeseci zatvora.

monaliza2222

Mjesto na kojem je visila ukradena "Mona Liza"

Peruđa je učestvovao u Prvom svjetskom ratu na strani Italije, a poslije rata se vratio u Francusku, gdje se oženio i dobio kćerku. Preminuo je 8. oktobra 1925. u Prizu.

Nakon što je vraćena u muzej, "Mona Liza" je postala najčuvenije umjetničko djelo na svijetu o kojem su zbog toga pisali mediji širom svijeta, što se vjerovatno ne bi desilo da je Peruđa ukrao neku drugu sliku.

 

TAGOVI:



Zadnje dodane

VANJA ŠUNJIĆ: Nešto je trulo u Jabuci crvenoj- Danas se navršava trideset i dvije godine od pogibije Dražena Ričla i Aljoše Buhe

„Ne zna se pouzdano kakva je jabuka ponuđena Adamu, ali lako je moguće da je bila crvena. Ona što je Njutnu pala na glavu, opet, možda jeste, a možda i nije bila crvena. Ima još jedna jabuka koja svakako neće ostaviti toliko traga u istoriji civilizacije, ali jabuka o kojoj se ovih dana, bar u krugovima poklonika rocka najviše priča, provjereno jeste crvena - Crvena jabuka. Novi visokotiražni dječaci iz Sarajeva čiji je album prvenac nazvan jednostavno „Crvena jabuka“, već dvadesetak dana nakon pojavljivanja u prodavnicama ozbiljno prijeti da postane najznačajniji događaj, bar prvog polugodišta rockerske 1986...“

Enis Bešlagić uputio poruku političarima: Ima ljudi ispod vas koji se bore za dan života, za dan sreće...

“Ja kažem – hvala bogu kad imaš priliku da se možeš negdje popraviti kao čovjek, kad ima poziva na akcije poput ove, na koje možeš odgovoriti. Gledaš koliko možeš da skreneš medijski pažnju na problem, da nije samo problem ko će osvojiti koji nivo vlasti, koliku ćeš imati platu. Ima ljudi ispod tebe koji se bore za dan života, za dan sreće, za neke lijekove, za neke kemoterapije koje mi njima nismo omogućili” kaže Bešlagić

Preporučujemo