Slušajte uživo:

Online radio UM

Gledajte uživo:

Radio u bojama

Slušajte uživo:

Radio Otvorena Mreža

Gorčin Dizdar u Govornici ROM-a

13. 06. 2018 - 11:27
|
|
by Vanja Šunjić/udrimuski.ba
|
foto: udrimuski.ba

Gost u jučerašnjoj emisiji „Govornica“ bio je Gorčin Dizdar, unuk Maka Dizdara, našeg najpoznatijeg pjesnika.

 Povod za razgovor sa urednikom emisije Darkom Došlom bio je Festival kulture „Slovo Gorčina“, te telefonski odgovor Bakira Izetbegovića da ne želi učestvovati u realizaciji projekta otvaranja Makove hiže u Sarajevu, što je obećao u oktobru, na obilježavanju stogodišnjice Makovog rođenja.

„Nismo dobili zvanično pismo, samo telefonski odgovor. U međuvremenu smo se Bakiru Izetbegoviću obratili molbom za podršku festivalu kulture Slovo Gorčina, koji se od 1971. godine održava u čast Maka Dizdara u njegovom rodnom gradu, Stocu. I na ovu molbu dobili smo negativan odgovor.“- ističe Dizdar.

Odgovor na pitanje i osnovni problem zašto je takav odnos vlasti prema Maku, njegov unuk nalazi ne samo u svom dedi, nego odnosu prema kulturi uopšte. Kultura se smatra skupom i nepotrebnom,  ali ono što je specifično za Maka je i politički faktor, jer Mak je razmišljao bosanski i ako postoji pojam bosanske kulture, to je Mak Dizdar, a u trenutnoj političkoj strukturi BiH to nikome ne odgovara.

Njegova poezija se ne može politički zloupotrijebiti, jer je suština njegovog stvaralaštva humanizam i mali, bosanski čovjek.

Kako se kulturna javnost ponaša prema liku i djelu ovog velikana?

„Postoji velika razlika među generacijama. Među starijim generacijama postoji svijest, ali među mlađim ne postoji, osim što znaju da je bio pjesnik i da su ga eventualno imali u lektiri. Zbog toga i želimo da Festival „Slovo Gorčina“ podignemo na viši nivo. Cilj manifestacije i jeste da se mladi upoznaju sa njegovim likom i djelom.“ – navodi Dizdar.

Mak Dizdar je svojim djelima osvijetlio kulturu srednjovjekovne Bosne i učinio da se sazna o Bosni, a vraćamo mu tako, ćutanjem i negiranjem. Mak nije samo romantičarski pjesnik, bavio se i životnim problemima srednjovjekovnog čovjeka u Kamenom spavaču i predstavio je novi model identiteta.

Najveća nenamjerna greška Maku je bila jer nije bio član SDA.!?

Nije bio član niti jedne stranke, iskreno je vjerovao u socijalizam i socijalističku revoluciju, ali nije baš bio u milosti ni tadašnje vlasti i nije ima stalno zaposlenje. Vrlo je teško živio i u tom sistemu. Zapravo, nije ga volio ni jedan sistem u kom je živio. Prva knjiga koju je objavio cenzurisana je,  jer je govorila o teškom životu čovjka. To implicira da bi nezavisna Bosna i Hercegovina trebala biti njegov trenutak, ali očito nije tako.

Stolac je bio zaboravljen grad, kulturno i duhovno skrnavljen. Međunacionalni odnosi na ličnom nivou nisu strašni, nego na institucionalnom, a mi to svojim djelovanjem želimo da promijenimo. To je grad koji je u ratu pretrpio najveća oštećenja kulturne baštine,  ali manifestacija „Slovo Gorčina“ ga je podigla i od ove godine želja nam je još više uozbiljiti taj program, priča Dizdar.

U sklopu festivala kulture “Slovo Gorčina”, od 27. do 29. jula 2018. godine u Stocu će biti održan prvi Stolački ljetni univerzitet. Tema ovogodišnjeg ljetnog univerziteta jeste život i djelo Maka Dizdara, o kojima će se razgovarati u sklopu četiri predavanja: Mak Dizdar i književni kanon(i), Gdje je nestala Kosara; žene u bosanskohercegovačkoj književnosti, Mak Dizdar iz pjesničke perspektive i Život Maka Dizdara. O ovim temama govorit će, između ostalih, i Amila Buturović sa Univerziteta York u Torontu, Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Adrijana Vidić sa Sveučilišta u Zadru i Vladislava Gordić Petković sa Univerziteta u Novom Sadu.

Na večeri posvećenoj književnicima iz BiH, Faruk Šehić će doći predstaviti novu knjigu, kao i Damir Ovčina i Ahmed Burić. Ni ostatak programa neće biti stereotipan. Tu će se naći muzička predstava, rokerska i vrlo dinamična "Balada Perice Kerempuha" iz Zagreba, kao i dubrovačko kazalište, te koncert Miroslava Tadića.

Na kraju je zaključeno da je sudbina Maka da uvijek bude opozicija, ali, možda mu je tamo i mjesto, jer ne bi bilo lijepo da ga se koristi politički.


Pamtićemo uvijek njegove ispisane riječi:

A 'ko je ta šta je ta da prostiš... Bosna?


Najveći bh. pjesnik, i autor  možda najvećih i najsnažnijih stihova, "zapisa o zemlji" Bosni, a njegova Bosna ga je gurnula, tamo negdje u „zapećak“! Ako sada ima ikakvog smisla, još jednom ponovimo stihove Maka Dizdara i njegovog "Zapisa o zemlji", koji toliko govore o nama:

 


Pitao jednom tako jednoga vrli pitac neki:
A tko je ta šta je ta da prostiš
Gdje li je ta
Odakle je
Kuda je
Ta
Bosna
Rekti.
A zapitani odgovor njemu hitan tad dade:
Bosna da prostiš jedna zemlja imade
I posna
I bosa da prostiš
I hladna i gladna
I k tomu još
Da prostiš
Prkosna
Od
Sna.

 



Zadnje dodane

Preporučujemo